Izlaznost na nedavno održanim općim izborima u Bosni i Hercegovini, koja iznosi oko 42 posto, predstavlja najniži postotak u modernoj historiji zemlje. Ovaj podatak prednjači u analizi efekata izbora, posebno u svjetlu tvrdnji koje sugeriraju da je niska izlaznost u korist političkih stranaka s discipliniranim članstvom.
Iako se na konferencijama za medije izvještava o uspjesima, brojke ukazuju na drugačiju sliku. Tri vodeće stranke u zemlji zajedno su skupile samo oko 15 posto svih registriranih birača. Nakon izbora održanih 4. oktobra, fokus se prebacuje na procente i raspodjelu mandata, ali je važno analizirati i širu sliku: koliko su glasova stranke dobile u odnosu na cijelo biračko tijelo.
Prema dostupnim informacijama, glas naroda se raspodjelio na sljedeći način: Stranka demokratske akcije (SDA) dobila je nešto više od 6 posto svih birača, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) podržava otprilike 5 posto, dok Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) ima jedva 3 posto. Ove stranke, iako imaju pristup resursima i javnom sektoru, jedva mogu mobilizirati petinu stanovništva, što ukazuje na smanjenje podrške. Naime, u odnosu na prethodne izbore, ove stranke su izgubile gotovo 90.000 birača.
Prema preliminarnim podacima Centralne izborne komisije BiH, u biračkom spisku je upisano 3.414.364 birača, a izlaznost iznosila 42,02 posto, u poređenju s oko 50 posto na izborima 2022. godine.
Analizirajući dobivene glasove u odnosu na ukupne birače, iznose se sljedeći rezultati: – SDA je na Federalnim izborima dobila oko 229.000 glasova, što je otprilike 6,7 posto ukupnog broja birača. Uključivanjem glasova iz RS, ovaj broj raste na blizu 240.000. – HDZ je dobio oko 101.000 glasova, što predstavlja oko 3 posto biračkog tijela. – SNSD je, prema preliminarnim podacima, osvojio najviše glasova u Republici Srpskoj, ali konačni brojevi na državnom nivou još nisu objavljeni.
Količina glasova ove tri stranke daje oko 14 posto, blizu ranije spominjanih 15 posto.
Jedan od zanimljivijih aspekata analize je primjetan trend: iako su glasovi opali, procenti su se povećali. Razlog leži u tome da je izlaznost opala brže nego broj dobivenih glasova, što dopušta strankama s disciplinovanim članstvom da zabilježe veće procente čak i uz manji broj glasova. Ova niska izlaznost, paradoksalno, potvrđuje postojeće odnose snaga.
Iako su pojedine stranke izgubile značajan broj glasova, Bosanskohercegovačka politička scena se i dalje bori s izazovima mobilizacije birača. Stručnjaci upozoravaju da niska izlaznost ne ukazuje samo na nezainteresovanost, već i na razočaranje, emigraciju mladih i opće nepovjerenje u izborni proces. Postavlja se pitanje ko će aktivirati većinu biračkog tijela koje ostaje kod kuće.
Bosanski.info
