Visok krvni pritisak: normalne vrijednosti, kako pravilno mjeriti kod kuće i kada ići ljekaru

Visok pritisak većinom ne boli i ne daje simptome, a godinama oštećuje srce, mozak i bubrege. Donosimo normalne vrijednosti prema evropskim smjernicama, upute za tačno mjerenje kod kuće i znakove zbog kojih treba odmah zvati hitnu pomoć.
Visok krvni pritisak jedan je od najčešćih zdravstvenih problema odraslih, a većina ljudi ga ne osjeća. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), oko 1,4 milijarde odraslih u dobi od 30 do 79 godina ima hipertenziju, a otprilike svaki drugi od njih za to ne zna. Zato je važno znati koje su vrijednosti normalne, kako pritisak izmjeriti kod kuće tako da rezultat ima smisla i kada se ne smije čekati.
Šta znače dva broja na aparatu
Pritisak se zapisuje kao dva broja, npr. 130/80 mmHg.
Pročitajte iUpala pluća: simptomi kod djece, odraslih i starijih i kada odmah ići ljekaru
- Gornji (sistolni) pritisak je pritisak u krvnim sudovima u trenutku kada srce udara i potiskuje krv.
- Donji (dijastolni) pritisak je pritisak dok se srce između dva otkucaja odmara.
Oba broja su važna. Povišen može biti samo gornji, samo donji ili oba.
Koje su vrijednosti normalne
Evropsko kardiološko društvo (ESC) u smjernicama iz 2024. godine pritisak izmjeren u ordinaciji dijeli u tri grupe:
- Nepovišen pritisak: ispod 120/70 mmHg.
- Povišen pritisak: gornji od 120 do 139 ili donji od 70 do 89 mmHg. To još nije bolest, ali je znak da treba procijeniti ukupni rizik za srce i krvne sudove, posebno kod vrijednosti od 130/80 naviše.
- Hipertenzija (visok pritisak): 140/90 mmHg ili više.
Jedno mjerenje nije dijagnoza. SZO navodi da se hipertenzija utvrđuje kada je pritisak 140/90 ili viši izmjeren u dva različita dana. Za mjerenja kod kuće granica je niža: britanska zdravstvena služba NHS smatra pritisak visokim ako je kod kuće 135/85 mmHg ili više, jer je pritisak u ordinaciji kod mnogih ljudi viši zbog uzbuđenja (tzv. efekat bijelog mantila).
Zašto se visok pritisak zove „tihi ubica“
Većina ljudi s hipertenzijom nema nikakve tegobe. Glavobolja, zujanje u ušima ili crvenilo lica nisu pouzdan znak – pritisak može biti visok godinama bez ijednog simptoma. Za to vrijeme on oštećuje krvne sudove, srce, mozak, bubrege i oči. Neliječena hipertenzija vodi ka srčanom udaru, moždanom udaru, zatajenju srca, poremećajima ritma i bolestima bubrega.
Jedini način da saznate kakav vam je pritisak jeste da ga izmjerite.
Ko je pod većim rizikom
- osobe starije životne dobi i oni kojima roditelji ili braća i sestre imaju visok pritisak;
- osobe s prekomjernom tjelesnom težinom;
- oni koji jedu mnogo soli, suhomesnatih proizvoda i gotove hrane;
- pušači i oni koji redovno piju alkohol;
- osobe koje se malo kreću;
- oboljeli od šećerne bolesti ili bolesti bubrega.
Ako pripadate nekoj od ovih grupa, pritisak bi trebalo mjeriti redovno, a ne tek kada se loše osjećate.
Kako pravilno izmjeriti pritisak kod kuće
Najčešći razlog „čudnih“ rezultata nije aparat, nego način mjerenja. Američko udruženje za srce (AHA) savjetuje sljedeće:
- Izaberite aparat za nadlakticu. Automatski aparat s manžetnom koja se stavlja na nadlakticu pouzdaniji je od aparata za ručni zglob ili prst. Manžetna mora odgovarati obimu ruke – premala ili prevelika daje pogrešne vrijednosti.
- Pola sata prije mjerenja nemojte piti kafu ni druge napitke s kofeinom, pušiti ni vježbati. Ispraznite mjehur.
- Odmorite se pet minuta u tišini prije mjerenja. Ne pričajte i ne koristite telefon.
- Sjedite pravilno: leđa naslonjena, stopala na podu, noge neprekrštene, ruka oslonjena na sto tako da je manžetna u visini srca.
- Manžetnu stavite na golu kožu, malo iznad pregiba lakta, nikada preko rukava.
- Izmjerite dva puta, u razmaku od jedne minute, i zapišite obje vrijednosti.
- Mjerite u isto vrijeme, najbolje ujutro i navečer, nekoliko dana zaredom, kako vam ljekar preporuči.
Dobro je aparat jednom ponijeti ljekaru ili farmaceutu da provjeri da li ga koristite ispravno i da li daje slične vrijednosti kao aparat u ordinaciji.
Česte greške pri mjerenju
- mjerenje odmah nakon penjanja uz stepenice, jela ili jutarnje kafe;
- mjerenje preko džempera ili s podvrnutim, stegnutim rukavom;
- ruka koja visi niz tijelo ili je podignuta iznad srca;
- razgovor tokom mjerenja;
- zaključivanje na osnovu jednog jedinog mjerenja;
- samoinicijativno uzimanje, preskakanje ili ukidanje lijekova zbog jednog rezultata.
Kada odmah tražiti pomoć
Jedno povišeno mjerenje nije razlog za paniku: odmorite se i izmjerite ponovo. Međutim, ako je pritisak 180/120 mmHg ili viši, sačekajte minutu i izmjerite opet. Ako je i dalje tako visok, javite se ljekaru istog dana.
Odmah pozovite hitnu pomoć na broj 124 ako uz vrlo visok pritisak imate:
- bol ili pritisak u grudima;
- otežano disanje;
- jaku, iznenadnu glavobolju, zbunjenost ili mučninu i povraćanje;
- utrnulost ili slabost ruke, noge ili jedne strane lica;
- poteškoće s govorom ili iznenadne smetnje vida;
- bol u leđima.
Tada ne čekajte da pritisak „sam padne“ i ne uzimajte na svoju ruku dodatne tablete.
Šta svako može uraditi za normalan pritisak
Promjene načina života pomažu i onima koji već piju lijekove. SZO preporučuje:
- manje soli – cilj je manje od 2 grama natrija dnevno, što znači oprez sa suhim mesom, sirom, kiselim povrćem, supama iz kesice, grickalicama i hljebom;
- više povrća i voća, a manje masne i prerađene hrane;
- najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti sedmično, npr. brzo hodanje 30 minuta pet dana u sedmici, uz vježbe snage dva puta sedmično;
- smanjenje viška kilograma – i nekoliko kilograma manje može sniziti pritisak;
- prestanak pušenja i ograničavanje alkohola;
- redovno uzimanje propisane terapije i odlazak na kontrole.
Lijekovi za pritisak se ne dijele s drugima i ne prekidaju se kada se vrijednosti normalizuju – normalan pritisak često je upravo rezultat terapije.
Česta pitanja
Je li pritisak 130/85 visok?
Po evropskim smjernicama to je povišen pritisak, ali još ne hipertenzija. Vrijedi ga pratiti i razgovarati s porodičnim ljekarom o ukupnom riziku, naročito ako pušite, imate šećernu bolest ili bolesti srca u porodici.
Zašto mi je pritisak kod ljekara viši nego kod kuće?
To je čest efekat bijelog mantila. Zato ljekari sve češće traže zapise kućnih mjerenja ili 24-satni holter pritiska.
Koliko često treba mjeriti pritisak ako je sve u redu?
Odrasla zdrava osoba trebala bi ga provjeriti barem jednom godišnje, a osobe s faktorima rizika i češće. Učestalost za one koji već imaju dijagnozu određuje ljekar.
Može li se pritisak sniziti bez lijekova?
Kod blago povišenih vrijednosti promjena ishrane, kretanje i gubitak težine mogu biti dovoljni. Da li su potrebni i lijekovi, procjenjuje isključivo ljekar.
Ovaj tekst je informativan i ne zamjenjuje pregled i savjet ljekara.
Bosanski.info
Reference: Svjetska zdravstvena organizacija – Hypertension, Smjernice ESC 2024 (pregled, PMC), NHS – Blood pressure test, American Heart Association – Home Blood Pressure Monitoring







