Izvještaji Evropske komisije i Eurostata potvrđuju značajan porast odbijanja ulaska državljanima Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju tokom proteklih godina. Tokom 2023. godine, evidentirano je 4.010 odbijenica, dok je 2024. zabilježen daljnji porast sa 5.070 slučajeva, što predstavlja povećanje od 26 posto. Iako je 2025. godine zabilježen pad na 4.625 odbijenica, ovaj broj ostaje viši u odnosu na 2023. godinu.
Hrvatska prednjači kao država koja najčešće vraća bh. državljane, s čak 90% svih vraćenih, dok slijede Njemačka, Slovenija, Italija i Mađarska. Glavni razlozi za vraćanje uključuju neopravdanu svrhu putovanja, prekoračenje pravila o boravku, upis u SIS (Sistem za Informacije o Schengenu), nevažeće putne dokumente i nedovoljna finansijska sredstva za ulazak.
Neopravdana svrha boravka posebno se odnosi na pokušaje radnje bez odgovarajuće radne vize, što se često otkriva prilikom granične kontrole. Primjer takvog slučaja uključuje bh. državljanina iz Sarajeva, koji je sa sobom nosio radno odijelo, uprkos navodnoj posjeti prijatelju.
Pravila o boravku, poput 90/180 dana, dodatno zbunjuju putnike, obzirom na to da su pečati u pasošima ukinuti, što je olakšalo provjeru ovih podataka. Pored toga, specifični financijski zahtjevi za ulazak u različite EU zemlje obavezni su za putnike. Na primjer, Hrvatskoj je potrebno minimalno 70 eura po danu, dok Njemačka traži 45 eura.
Osim toga, granični prijelazi zahtijevaju precizne dokumente, uključujući važeći pasoš, povratnu kartu, dokaz o smještaju ili pozivno pismo. Bilo koja greška u ovom dokumentovanju može rezultirati odbijanjem ulaska.
Iako povratak s granice ne podrazumijeva automatsku zabranu ulaska, evidentiranje takvih slučajeva ostaje zabilježeno u graničnom sistemu EU. Zakoni se razlikuju prema različitim zemljama članicama, pri čemu krivotvoreni dokumenti mogu dovesti do ozbiljnijih posljedica, uključujući zabranu ulaska.
Bosanski.info
