Obilježavanje tragičnih događaja iz 1993. godine u Stupnom Dolu okupilo je članove udruženja logoraša, mještane Vareša i brojne druge zvanice. Ova komemoracija podsjetila je prisutne na stradanje 38 mještana, uključujući žene i djecu, koje su postale žrtve rata.
Ešref Likić, koji je čitav rat proveo u Stupnom Dolu, ispričao je svoju potresnu priču. Iako nije bio u selu na taj dan jer je bio zatvoren u logoru, njegova porodica se skrivala u podrumu sa 110 žena i djece. “Preživio sam ono što nikome ne bih poželio. Svake godine, pred 23. oktobar, danima ne spavam jer su ovdje ubijeni mnogi članovi moje porodice. Ubijeni su i zapaljeni,” kazao je Likić.
Tijekom obilježavanja, preživjeli su podsjetili na jake borbe koje su se vodile u selu. Bajro Likić, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Stupni Do, rekao je: “Plamen je bio do nebesa. U jednom podrumu je bilo sklonjeno 110 civila. Odbili smo napad HVO-a, čime smo spasili mnoge živote.” Likić je također istaknuo odgovornost Ivice Rajića i Borivoja Malbašića, tadašnjih komandanta HVO-a, za zločine koje su počinili.
Načelnik Općine Vareš Malik Rizvanović, govoreći o svom životu prije i poslije 23. oktobra 1993. godine, naglasio je: “Ono što se ovdje desilo treba biti opomena svima. Ubijene su nevine žrtve, a stradale su i porodice koje su ostale bez članova.” Rizvanović se također osvrnuo na sudbine djece Vahidina i Mebrure koji su izgubljeni u toj tragediji.
Premijer Zeničko-dobojskog kantona Nezir Pivić ukazao je na važnost njegovanja kulture sjećanja, prvenstveno u trenucima kada se negiraju ratni zločini. “Budućnost možemo graditi samo na istini. Bilo kakvo negiranje zločina samo produbljuje rane koje su ostavile agresije na Bosnu i Hercegovinu,” kazao je Pivić.
Prema podacima Haškog tribunala, HVO je napadom na Stupni Do ubio najmanje 31 bošnjačkog civila i sedam pripadnika vojske. Mještani su također naveli da su tadašnje tragične sudbine obitelji uključivale smrt dvije starije žene pronađene u zapaljenoj kući, kao i sedam članova jedne porodice koji su izgorjeli dok su se sklonili.
Ivica Rajić je, prema optužnicama, došao do direktive da „situaciju riješi bez milosti“. Osvrćući se na njegovu prošlost, Rajić je 2005. godine priznao krivicu i osuđen je na 12 godina zatvora.
Bosanski.info
