Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, ponovo je izrazio čvrstu protivnost članstvu Bosne i Hercegovine u NATO-u, istaknuvši da je na ovu temu “davno stavljena tačka”. U objavi na društvenoj mreži X, Dodik je poručio: “Saradnja da, članstvo ne. Kome nije jasno, neka nastavi da uzaludno troši vrijeme na objašnjavanje neobjašnjivog.” Ovaj stav ponavlja već dugi niz godina, a njegovo mišljenje o NATO-u nije se bitno promijenilo ni nakon nedavnih razgovora s nizom političkih lidera, uključujući Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a.
U prethodnim godinama, Dodik je usvojio različite pristupe prema članstvu u NATO-u, od naglašavanja vojnu neutralnost do potpunog odbacivanja ideje o pristupanju. Tokom 2019. godine, istakao je da Bosna i Hercegovina nikada neće slati Godišnji nacionalni program (ANP) Briselu, a njegov nedavni intervju za američki portal Daily Caller dodatno je naglasio njegovu posvećenost neutralnosti, ukazujući na povijest bombardovanja srpskog naroda tokom rata.
Bosna i Hercegovina se od 2006. godine nalazi u NATO-ovom programu Partnerstvo za mir i od 2010. je uključena u Akcioni plan za članstvo, ali su prekršeni uvjeti potrebni za napredak na ovom putu. Unatoč usvajanju Programa reformi u novembru 2019. godine, unutar kojeg se tumači da se zapravo radi o saradnji, a ne o članstvu, Dodik i dalje naglašava opredjeljenje Republike Srpske ka neutralnosti, što dodatno komplikuje put Bosne i Hercegovine prema NATO-u.
Zakon o odbrani iz 2005. godine obavezuje bh. institucije da implementiraju aktivnosti potrebne za pristupanje NATO-u, ali su entitetski zakoni, kao što je rezolucija o vojnoj neutralnosti Narodne skupštine RS-a iz 2017. godine, postavili dodatne prepreke ovom procesu.
Bosanski.info
