Na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, koja će se održati 30. oktobra, biće predstavljen izvještaj v.d. visokog predstavnika Louisa Crishocka o stanju u Bosni i Hercegovini. Ovaj dokument prvi put potpisuje Crishock, koji je preuzeo funkciju nakon ostavke Christiana Schmidta u maju ove godine.
Izvještaj ističe tri ključna događaja: generalne izbore održane 4. oktobra, reakcije na smrt osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, te nastavak opstrukcija u radu državnih institucija. Crishock navodi da su direktni napadi na ustavni poredak tokom ovog perioda bili manje izraženi, ali su se institucionalne opstrukcije i zapaljiva politička retorika nastavili, najprije iz okruženja Vlade Republike Srpske.
Opstrukcije, kako piše, uključivali su blokiranje zakonodavne agende zbog uskraćivanja kvoruma u parlamentu, što je otežalo usvajanje zakona, kasnilo imenovanje, te dovelo do ograničenja u financiranju državnih institucija. Dodaje se da je neprovođenje konačnih odluka državnog pravosuđa, uključujući odluke Ustavnog suda o državnoj imovini, dodatno pogoršalo situaciju.
Crishock upozorava na disfunkciju institucija, gdje im nedostaje osoblja, financijskih sredstava, odlučivanja i ovlasti za obavljanje svojih funkcija. Ove opstrukcije, navodi se, koriste oni koji ih provode kako bi doveli u pitanje postojanje državnih institucija i opravdali dalje osporavanje njihovog autoriteta.
Budžet institucija BiH za 2026. godinu usvojen je s gotovo osam mjeseci kašnjenja, dok je do sada jedini usvojeni zakon bio upravo budžet. U izvještaju se također ukazuje na to da je praksa da se zakoni ne šalju u parlament bez punog konsenzusa vlasti postala alat institucionalne opstrukcije.
Na pitanje državne imovine nema napretka, s vlastima RS-a koje i dalje ne priznaju odluke Ustavnog suda i ne upisuju vlasništvo države. Prema izvještaju, najveći izazovi ostaju institucionalne blokade koje podižu tenzije unutar zemlje, prvenstveno izazvane politikom Milorada Dodika, koji je najavio reforme usmjerenih ka vraćanju nadležnosti RS-a u ključnim oblastima.
Smrt Ratka Mladića izazvala je podeljene reakcije, a zvaničnici RS-a prisustvovali su sahrani, što je dovelo do dodatnih tenzija unutar države. Izvještaj naglašava i pad izlaznosti na izborima, koja je iznosila 42,02 posto, što ukazuje na apatičnost građana prema političkom procesu u zemlji.
Bosanski.info
