Dojavi vijest

Naslovna › Vijesti

Bez kajanja, bez slobode

Haški mehanizam drugi put odbio prijevremeno puštanje Miće Stanišića osuđenog na 22 godine

Piše: Urednik3 min čitanja
Haški mehanizam drugi put odbio prijevremeno puštanje Miće Stanišića osuđenog na 22 godine
Foto: Crna hronika

Predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma Graciela Gatti Santana ocijenila je da bivši ministar unutrašnjih poslova RS nije prihvatio odgovornost za zločine nad Bošnjacima i Hrvatima.

Predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (IRMCT) u Hagu, sutkinja Graciela Gatti Santana, odbila je 10. novembra 2026. zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Miće Stanišića, ratnog ministra unutrašnjih poslova RS, pravosnažno osuđenog na 22 godine zatvora za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene u Bosni i Hercegovini. Ovo je drugi put u nešto više od godinu dana da je Stanišić ostao bez prijevremene slobode.

U obrazloženju se navodi da Stanišić, uprkos uzornom ponašanju u zatvoru, nije pokazao dovoljan stepen rehabilitacije, prihvatanja odgovornosti ni iskrenog kajanja. „I dalje nisam uvjerena da je pokazao dovoljno prihvatanja odgovornosti, kritičkog preispitivanja ili iskrenog kajanja koji bi opravdali izuzetnu mjeru prijevremenog puštanja na slobodu“, navela je predsjednica Mehanizma.

Pročitajte iDžan Ramić okuplja do 80 mladih na besplatnim jutarnjim treninzima u Sarajevu

Dvije trećine kazne nisu automatska sloboda

Stanišić je novi zahtjev podnio 4. septembra ove godine, pozivajući se na to da je odslužio dvije trećine kazne. Taj uslov ispunio je još 24. septembra 2024, a punu kaznu trebao bi izdržati 21. januara 2032. godine. Mehanizam je, međutim, podsjetio da je dvije trećine odslužene kazne samo uslov da se zahtjev uopće razmatra, a ne pravo na izlazak.

Kao argumente Stanišić je naveo dobro ponašanje, prijateljske odnose sa zatvorenicima različitih nacionalnosti, protek vremena i tvrdnju da bi njegov povratak mogao doprinijeti pomirenju. Naveo je i da bi živio u Srbiji, uz suprugu, djecu i unuke, te da bi se izdržavao od penzije. Predsjednica Mehanizma prihvatila je porodične veze i finansijsku sigurnost kao pozitivne okolnosti, ali je zaključila da one, uz težinu zločina, nisu dovoljne. Utvrđeno je i da ne postoje zdravstveni problemi koji bi opravdali puštanje iz humanitarnih razloga.

Prije odluke konsultovano je troje sudija: Carmel Agius, Burton Hall i Liu Daqun. Agius je posebno ukazao na izostanak kajanja, a Liu na to da nisu predstavljeni novi dokazi o promjeni okolnosti u odnosu na prethodni zahtjev, odbijen 17. jula 2025.

Za šta je Stanišić osuđen i zašto je odluka važna žrtvama

Pretresno vijeće Haškog tribunala (MKSJ) osudilo ga je 27. marta 2013. za ubistva i mučenja kao kršenja zakona i običaja ratovanja te za progon kao zločin protiv čovječnosti. Utvrđeno je da je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio trajno uklanjanje Bošnjaka i Hrvata s teritorija planirane srpske države. Žalbeno vijeće je 30. juna 2016. u cijelosti potvrdilo presudu.

Odluka je važna jer potvrđuje praksu Mehanizma da se lijepo ponašanje u ćeliji ne može izjednačiti s rehabilitacijom osobe osuđene za najteže zločine. Za porodice žrtava i preživjele to znači da odgovornost za progon ne zastarijeva samim protokom vremena, sve dok osuđeni ne prihvati ono što je sud utvrdio.

Stanišić se Tribunalu predao 11. marta 2005. i tada se izjasnio da nije kriv. Kaznu je od augusta 2019. izdržavao u Poljskoj, ali je 22. januara 2025. vraćen u Pritvorsku jedinicu UN-a u Hagu, nakon što poljske vlasti nisu mogle nastaviti izvršenje kazne. Tamo i dalje čeka da bude određena druga država u kojoj će izdržavati ostatak kazne.

Bosanski.info

Reference: Odluka Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove

Još iz rubrike Vijesti