Višegodišnje nepravilno odlaganje miješanog komunalnog, organskog i industrijskog otpada na deponiji Šišeti u Goraždu dovelo je do nesigurne situacije koja je eskalirala u posljednjih mjesec dana usljed učestalih požara. Stručnjaci godine upozoravaju na mikrobiološke procese razgradnje otpada unutar deponije, što uzrokuje razvoj anaerobnih uslova i stvaranje opasnog deponijskog gasa, uključujući metan.
Sendžana Muslić, doktorantica Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, naglašava da proces mikrobiološke razgradnje i stvaranje gasa neće prestati kada se otpad prestane dovoziti, nego može trajati decenijama. Metan, koji je zapaljiv i može formirati eksplozivne smjese, predstavlja ozbiljnu prijetnju, ali Muslić umiruje javnost objašnjavajući da samo prisustvo gasa nije nužno znak za paniku.
Nakon nedavnih požara, speculacije o uzrocima i rizicima dodatno su se pojačale, ali Muslić upozorava da se bez odgovarajućih mjernih instrumenata ne može utvrditi tačno stanje na deponiji. Ključno je razlikovati samu pojavu požara od potencijalnog rizika od eksplozije. Stručnjakinja ističe potrebu za hitnom i sveobuhvatnom procjenom sigurnosnog i ekološkog rizika na ovoj lokaciji.
Muslić naglašava nužnost stručnog ispitivanja koje će uključivati više aspekata, poput kvaliteta zraka, prisutnosti deponijskih gasova i potencijalnih aktivnih žarišta. Također, apelira na važnost laboratorijskih analiza u cilju identifikacije prisutnosti toksičnih materija, koje mogu uticati na zdravlje lokalne zajednice. Ovakve akcije su nužne zbog mogućih posljedica po okoliš i zdravlje građana.
Zagađenje se već sada širi putem dima i podzemnih kanala, što direktno ugrožava lanac ishrane. Zbog toga, stručnjaci zahtijevaju hitno uzorkovanje zemljišta i mjerenje nivoa zagađenja u vodnim resursima, kako bi se utvrdilo prenosi li se toksično zagađenje prema lokalnim izvorima vode.
Muslić upozorava da su potrebna kontinuirana mjerenja kako bi se pratila koncentracija zagađivača tokom vremena, posebno tokom sezona požara. S obzirom na alarmantnu situaciju, ona poziva na hitnu zajedničku akciju između institucija, lokalne zajednice i stručnjaka kako bi se pronašlo rješenje i zaštitili građani te okoliš.
“Budući da je situacija ozbiljna, neophodno je da samokontrola i briga za zajednicu budu na prvom mjestu. Otvoreni dijalog i suradnja su ključni za rješavanje ovog problema koji može imati dalekosežne posljedice”, zaključila je Muslić.
Bosanski.info
