Goražde osmi dan bez odvoza smeća zbog blokade nelegalne deponije Šišeta

Goražde se već osmi dan suočava s problemom odvoza komunalnog otpada, nakon što su mještani blokirali pristup gradskoj deponiji na lokaciji Šišeta. Smeće se gomila po gradu, a Gradska uprava kao najizglednije rješenje razmatra odvoz otpada na deponije u susjednim općinama, rekao je u Dnevniku 2 Federalne televizije Sanid Zirak, pomoćnik gradonačelnika Goražda za poslove Civilne zaštite.

Odluka o tome, prema njegovim riječima, mogla bi biti donesena u narednih nekoliko dana, „možda najdalje već do petka“. Za srijedu je zakazana i sjednica Gradskog vijeća na kojoj bi vijećnici trebali razgovarati o ovom problemu. U međuvremenu, građani koji su pokrenuli blokadu i dalje dežuraju na ulazu u deponiju.

Pročitajte iSedinu iz Podorašja stigao račun za struju od 671 KM iako živi od 360 KM

Tri požara, pa blokada

Zirak je pojasnio da problem nije nastao blokadom, nego da je eskalirao nakon što se deponija Šišeta u proteklih mjesec dana tri puta zapalila. Sva tri požara stavljena su pod kontrolu, a nakon toga mještani su zatvorili prilaz deponiji. Kao glavne razloge navode zaštitu zdravlja stanovništva i životne sredine.

Iz Gradske uprave kažu da uvažavaju zahtjeve građana, ali da grad trenutno nema jednostavnu alternativu. Goražde raspolaže sa dvije lokacije za odlaganje otpada: Šišetom, koja ima status nelegalne deponije, i Trešnjicom, gdje je sanitarna deponija još u izgradnji. Šišeta je, kako je naglasio Zirak, nelegalna već 16 godina, od 2010. do danas. Gradski štab Civilne zaštite ranije je nalagao tehničke mjere za kontrolisan pristup deponiji, ali je blokadom sve ostalo u „statusu quo“.

Problem koji nije samo goraždanski

Ni rješenje s odvozom u druge općine nije sigurno, jer se i brojne druge lokalne zajednice u BiH bore s neadekvatnim deponijama. Zirak je upozorio da, prema njegovim podacima, više od 90 posto gradova i općina u oba entiteta nema vlastitu regularnu sanitarnu deponiju.

Za građane to znači da slučaj Goražda nije izuzetak, nego upozorenje: većina lokalnih zajednica otpad i dalje odlaže na deponije bez dozvola, a dovoljno je nekoliko požara ili jedna blokada da sistem odvoza stane. Otvoreno je i pitanje troškova – prevoz smeća na udaljene deponije skuplji je od odlaganja na vlastitoj lokaciji, a taj trošak na kraju u pravilu završi na računima za komunalne usluge.

Dok se ne pronađe rješenje, Goraždani žive s kontejnerima koji se ne prazne. Do završetka sanitarne deponije na Trešnjici grad će zavisiti od dogovora sa susjedima ili od nastavka rada deponije koju vlastiti građani više ne žele trpjeti u svom naselju.

Bosanski.info

Reference: N1 BiH