Više od 180.000 radnika u Republici Srpskoj, što čini oko dvije trećine ukupnog broja zaposlenih, ne prima platu koja odgovara republičkom prosjeku. Ovo je istaknuto na konferenciji o dostojanstvenim platama, održanoj u Banjoj Luci. Predsjednik Saveza sindikata RS, Goran Stanković, naglasio je da su veće plate ključan faktor u poboljšanju radnog položaja i zadržavanju domaće radne snage.
Na konferenciji, pod nazivom “Dostojanstvena plata – temelj dostojanstvenog rada”, Stanković je naglasio da fokus ne bi trebao biti isključivo na najnižim zaradama koje omogućavaju samo preživljavanje. Naglasio je potrebu stvaranja uvjeta u kojima će radnici moći dostojanstveno živjeti, bez stalne brige o tome kako će pokriti osnovne životne troškove. Naveo je da su trenutne plate u privredi od 200 do 400 KM ispod prosječne plate u Republici Srpskoj, ističući da postoji prostor za povećanje, uključujući drugačiju raspodjelu dobiti u preduzećima.
S druge strane, poslodavci su složni u vezi s potrebom povećanja plata, no tvrde da se taj proces mora uskladiti sa stanjem u privredi. Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, Zoran Škrebić, naglasio je da bi se povećanje plata trebalo temeljiti na makroekonomskim pokazateljima, te da se ne može ostvariti administrativnim putem. Upozorio je na tešku situaciju malih i srednjih preduzeća, posebno izvoznika, koji se suočavaju s negativnim trendovima na tržištu.
Škrebić je također istakao da se broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji smanjio za oko 5.000 u posljednje tri godine, iako je ukupan broj zaposlenih ostao na sličnom nivou. Prosječna plata u toj industriji iznosi oko 1.400 KM, što je manje od prosjeka u RS-u. Uključio je i jačanje izvozno orijentisanih preduzeća kao ključnog faktora za ekonomsku stabilnost.
Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Predrag Mlinarević, ukazao je na širi problem tržišta rada. Istaknuo je da RS u isto vrijeme trpi odlazak radne snage i deficit zaposlenih. Pritom, visina plata je jedan od ključnih faktora koji potiče radnike da emigriraju.
Ocijenio je da bi minimalna plata trebala uzeti u obzir troškove života i produktivnost. Mlinarević je predložio poreske promjene koje bi mogle pomoći sektorima izloženim inozemnoj konkurenciji, naročito prerađivačkoj industriji. Također je apelovao na suzbijanje isplate dijela plate “na ruke”, što bi poboljšalo položaj radnika, uključujući njihove buduće penzije.
Zaključeno je da, i pored različitih stajališta o načinima povećanja plata, postoji prostor za dijalog između socijalnih partnera kako bi se unaprijedio položaj zaposlenih i osiguralo održivo poslovanje u privredi.
Bosanski.info
