Kada se formiraju novo Vijeće ministara i novo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, na njihovom stolu naći će se višegodišnji nezavršen slučaj o imovini koju su bh. preduzeća, sindikati, gradovi i različite institucije posjedovale u Hrvatskoj prije rata. Ova imovina, većinom smještena na jadranskoj obali, uključuje benzinske pumpe Energopetrola i Energoinvesta, hotele Šipada i Hidrogradnje, robne kuće Agrokomerca, bolnicu u Cavtatu, kao i stotine radničkih odmarališta od Dubrovnika do Brača i Zadra. Mnogi od ovih objekata danas su u ruševnom stanju i nalaze se na jednim od najskupljih lokacija u Hrvatskoj.
Procjena vrijednosti ove imovine varira, no stručnjaci ističu da se cifre kreću od stotina miliona do nekoliko milijardi eura. Razlike u procjenama rezultat su što BiH nikada nije napravila jedinstven popis svoje imovine u Hrvatskoj. Pravni osnov za njen povrat postoji od 2001. godine, kada su države nasljednice SFRJ u Beču potpisale Sporazum o pitanjima sukcesije, čiji Aneks G propisuje vraćanje imovine koja je postojala do kraja 1990. godine.
Mnogi stručnjaci, kao i bivši pravobranilac BiH, smatraju da Hrvatska izbjegava vraćanje te imovine naglašavajući da je Aneks G samo načelne prirode. Bez posebnog bilateralnog ugovora o imovinskopravnim odnosima između BiH i Hrvatske, koji BiH nije uspjela potpisati, imovina ostaje nepristupačna. Hrvatske vlasti su ovom prilikom isticale da bez takvog ugovora ne mogu razmatrati vraćanje imovine.
U decembru 2018. godine, Predsjedništvo BiH je jednoglasno zaključilo da Hrvatska krši sporazum o sukcesiji, zaduživši Ministarstvo vanjskih poslova da obavijesti generalnog sekretara UN-a, no imovina se i dalje nije vratila. Pored toga, mnoge formalne prepreke unutar same BiH otežavaju situaciju, jer država nema zakon o državnoj imovini niti centralni registar, što dovodi do nesuglasica među entitetima oko vlasničkih prava.
U međuvremenu, pojedinačni vlasnici pokušavaju doći do svojih prava na različite načine. Primjerice, sarajevsko preduzeće “Vodovod i kanalizacija” uspješno je preuzelo posjed ljetovališta “Jahorina” u Srebrenom, koje je procijenjeno na više od tri miliona eura. Energoinvest je početkom oktobra uspio prisiliti Trgovački sud u Zagrebu da donese odluku o sporu koji vodi od 2016. godine, a koji uključuje imovinu vrijednu više od 100 miliona eura. Dodatno, Grad Zenica je najavio pravne korake protiv Hrvatske zbog nepoštovanja predugovora o prodaji odmarališta Duće.
Iako su pojedinačne presude moguće, nedostatak sveobuhvatnog državnog dogovora o ovoj imovini i dalje predstavlja značajnu prepreku. Imovina koja se nalazi u pasivnom podbilansu nema ko zastupati osim države, a bez međudržavnog sporazuma ona će i dalje ostati nedostupna, pod zabranom, ili će propadati.
Bosanski.info
