Novi sazivi Vijeća ministara i Predsjedništva Bosne i Hercegovine suočit će se s pitanjem povrata imovine koju su bh. preduzeća, sindikati, gradovi i institucije imali u Hrvatskoj prije rata. Naime, riječ je o značajnim nekretninama, uključujući benzinske pumpe, hotele i radničke odmaralište, koje su uglavnom propale ili su sada u vlasništvu drugih korisnika. Procjene vrijednosti te imovine kreću se od stotina miliona do više milijardi eura, ali tačna cifra još uvijek nije utvrđena jer BiH nikad nije izradila jedinstveno popis svoje imovine u Hrvatskoj.
Pravni osnov za povrat imovine predviđen je Aneksom G Bečkog sporazuma o pitanjima sukcesije, potpisanog 2001. godine. Ovaj aneks nalaže da se imovina i stečena prava građana i pravnih lica moraju priznati i vratiti. Ipak, bivši pravobranilac BiH Ismet Velić ističe da Hrvatska ne priznaje ovaj mehanizam, smatrajući da je za aktiviranje prava neophodan bilateralni ugovor koji do sada nije postignut.
Hrvatske vlasti su još 1992. godine zabranile raspolaganje imovinom bh. preduzeća, čime su onemogućeni njihovi vlasnici da prodaju ili obnoviti svoju imovinu. Zakon o upravljanju državnom imovinom, koji je stupio na snagu 2018. godine, omogućava Hrvatskoj da iznajmljuje tu imovinu na 30 godina dok se ne riješi pitanje sukcesije. Iako je Predsjedništvo BiH u decembru 2018. godine jednoglasno zaključilo da Hrvatska krši sporazum o sukcesiji, i dalje nije došlo do povrata bilo kakve imovine.
S obzirom na to da Hrvatska ima potpisane ugovore o imovinskopravnim odnosima s Slovenijom i Sjevernom Makedonijom, pitanje je zašto do sada nije sklopljen s BiH. Složenost situacije dodatno otežava nedostatak zakona o državnoj imovini u BiH i nesuglasice među entitetima oko vlasništva unutar zemlje.
Iako službene institucije ne donose rješenja, pojedini vlasnici su odlučili da sami pokrenu postupke na hrvatskim sudovima. Sarajevsko preduzeće “Vodovod i kanalizacija” nedavno je preuzelo ljetovalište “Jahorina” u Srebrenom, dok je kompanija Energoinvest pokrenula postupak za povrat 15 benzinskih pumpi i dviju poslovnih zgrada. S druge strane, grad Zenica je odlučio da raskine predugovor o prodaji odmarališta Duće, jer se zabrana raspolaganja imovinom i dalje ne uklanja.
Ovi primjeri ukazuju na to da pojedinačni pokušaji vlasnika mogu donijeti određene rezultate, ali da će većina ostati bez rješenja sve dok ne dođe do dogovora između dvije države.
Bosanski.info
