Jesenska gnojidba i vapnjenje voćnjaka treba se zasnivati na analizi tla

Prije nego što u jesen kupite gnojivo ili kreč, stručni izvori savjetuju da prvo provjerite pH i zalihe hraniva u tlu.
Nakon berbe voćnjak ulazi u mirovanje, ali odluke donesene u novembru utiču na rast i rodnost u narednoj sezoni. Pitanje koje se najčešće postavlja jeste šta, kada i koliko dodati tlu. Stručni izvori, od univerzitetskih ekstenzijskih službi do priručnika za voćare, slažu se oko jedne stvari: gnojidba treba počivati na stanju tla, a ne na navici.
Prvo analiza tla, onda gnojivo
Hemijska analiza tla pokazuje pH vrijednost i zalihe hraniva, te je najpouzdaniji osnov za odluku. Ekstenzijska služba Univerziteta Purdue naglašava da se preporuke za kreč i hraniva donose na osnovu analize, a ne po pravilu. Washington State University priznaje da je analiza za male vrtove ponekad skupa, pa kao jeftiniju orijentaciju navodi kućne komplete za mjerenje pH.
Pročitajte iMost Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu: historija, Sinan, Andrić i UNESCO
U praksi to znači da je najbolje uzeti uzorke iz više tačaka voćnjaka, poslati ih u laboratoriju (poljoprivredni zavod ili savjetodavna služba) i tek onda kupovati gnojivo.
Šta ima smisla u jesen
- Fosfor i kalij. Jesenska osnovna gnojidba uglavnom unosi fosfor i kalij, koji se zbog slabe pokretljivosti unose u dublje slojeve tla, uz jesenju obradu. WSU preporučuje da se kalij dodaje površinski u jesen ili rano zimi, kako bi ga kišnica prenijela do korijena. I ovdje je odluka bolja ako je potkrijepljena analizom.
- Organska gnojiva. Zreo stajnjak ili kompost podižu sadržaj organske materije u tlu. Hrvatski priručnik za gnojidbu voćnjaka navodi da se organska gnojiva unose u jesen svake treće ili četvrte godine, zajedno s osnovnom mineralnom gnojidbom. Važno je da stajnjak bude dobro zrio.
- Dušik s mjerom. Većina izvora dušik preporučuje u proljeće, a ne u jesen. WSU upozorava da se dušik lako ispire, pa se ono što se unese u periodu mirovanja često izgubi. Višak dušika daje bujan rast, odgađa zrenje i kod jabuka i krušaka skraćuje rok skladištenja plodova.
Vapnjenje: samo kada tlo to traži
Većina voćaka najbolje uspijeva na tlu blago kiselog do neutralnog pH. Purdue navodi idealan raspon od 6,0 do 6,5 (prihvatljivo 5,5 do 7,0), dok WSU navodi pH od 6 do 7. Izuzetak su borovnice, koje traže znatno kiselije tlo, pa ih ne treba vapniti.
Kreč djeluje sporo, zato se unosi u jesen, kako bi ga zimske padavine postepeno unijele u tlo. Univerzitet u New Hampshireu savjetuje da se kreč ne dodaje svake godine ako analiza to ne pokazuje, jer je lako pretjerati. Previše kreča smanjuje dostupnost mikroelemenata. Količina zavisi od rezultata analize i vrste tla, pa je treba odrediti prema preporuci laboratorije ili agronoma.
Kako znati da li voćkama treba gnojidba
Purdue kao orijentir navodi godišnji prirast mladica: oko 23 do 38 cm kod odraslih jabuka i krušaka, a oko 30 do 60 cm kod breskvi. Ako stabla dobro rastu i redovno rode, gnojidba možda i nije potrebna. Slab prirast i blijedo lišće mogu ukazivati na nedostatak hraniva, ali isti znakovi mogu imati i druge uzroke, kao što su suša, bolesti ili loša drenaža.
Praktični koraci za novembar
- Uzmite uzorke tla i provjerite pH i zalihe fosfora i kalija.
- Ako je pH nizak, planirajte vapnjenje prema preporuci iz analize.
- Ako analiza pokaže potrebu, unesite fosfor i kalij prije zimskih padavina.
- Zreo stajnjak ili kompost dodajte u razmaku od nekoliko godina, ne svake sezone.
- Dušik ostavite za rano proljeće i prilagodite ga prirastu izbojaka.
Većina navedenih izvora potiče iz SAD-a ili Hrvatske, pa je za tačne količine i termine u vašem području najbolje konsultovati lokalnu poljoprivrednu savjetodavnu službu.
Bosanski.info
Reference: Washington State University Extension: Home Orchard Fertilizer Applications, Purdue Extension: Fertilizing Fruit in Small Areas (HO-109), University of New Hampshire Extension: Fertilizing Fruit Trees, Agroklub: Gnojidba voćnjaka







