Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu: historija, Sinan, Andrić i UNESCO

Kameni most s 11 lukova, koji je Mimar Sinan sagradio za velikog vezira Mehmed-pašu Sokolovića, stoji nad Drinom od 1577. godine. Evo njegove historije, mjera, stradanja i obnove, te praktičnih savjeta za posjetu.
Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu jedan je od najpoznatijih kamenih mostova na Balkanu. Sagrađen je u drugoj polovini 16. stoljeća, preživio je poplave i dva svjetska rata, a od 2007. godine nalazi se na UNESCO-voj listi svjetske baštine. Za mnoge je on prije svega „ćuprija na Drini“ iz romana Ive Andrića, ali njegova stvarna historija jednako je zanimljiva kao i književna.
Ko je sagradio most i kada
Most je izgrađen između 1571. i 1577. godine. Projektovao ga je Mimar Sinan, glavni dvorski graditelj Osmanskog carstva, autor Sulejmanije u Istanbulu i Selimije u Edirni. Na mostu se, prema UNESCO-u, vidi vrhunac Sinanovog graditeljskog umijeća i zrelost osmanske monumentalne arhitekture.
Pročitajte iKoje vrste voćaka ne treba rezati u jesen i kada je pravo vrijeme za rezidbu
Gradnju je naručio veliki vezir Mehmed-paša Sokolović, jedna od najmoćnijih ličnosti carstva u 16. stoljeću. Prema podacima Turističke organizacije Višegrad, rođen je oko 1505. ili 1506. godine u selu Sokolovići kod Rudog, a kao dječak je odveden u Istanbul putem devširme, sistema kojim su dječaci iz krajeva carstva odvođeni i školovani za državnu i vojnu službu. Tu je dobio ime Mehmed i uspio se popeti do položaja velikog vezira. Umro je 1579. godine.
Most je podignut na važnom putu koji je Bosnu povezivao s Istanbulom, pa je imao veliku važnost za trgovinu, vojsku i povezivanje Bosne sa središtem carstva.
Kako izgleda most: mjere i posebnosti
- Dužina: 179,5 metara.
- Lukovi: 11 kamenih lukova, raspona od 11 do 15 metara.
- Prilaz: na lijevoj obali most se nastavlja prilaznom rampom pod pravim uglom, s četiri manja luka.
- Visina i širina: prema Turističkoj organizaciji Višegrad, most je oko 15,40 metara iznad normalnog vodostaja i širok 6,30 metara.
- Oblik: lukovi se blago podižu prema sredini, što mostu daje lagan i skladan izgled uprkos dužini.
Na sredini mosta, iznad šestog stuba, most se s obje strane širi. Na jednoj strani nalazi se kamena sofa, mjesto za sjedenje i odmor, a nasuprot nje kameni portal s natpisima. Upravo ta „kapija“ postala je središte života grada u Andrićevom romanu: tu su se sastajali, razgovarali, dočekivali vijesti i sjedili uz kahvu.
Na portalu su dvije ploče od bijelog mermera sa stihovima pjesnika Nihadija, ispisanim arapskim pismom. Na donjoj ploči nalazi se tarih, hronogram koji bilježi godinu gradnje, 979. po hidžri, odnosno 1571/72. godinu.
Poplave, ratovi i obnove
Drina je brza i nepredvidiva rijeka, pa je most kroz stoljeća više puta stradao. Popravci su zabilježeni 1664, 1875, 1911. i 1940. godine. UNESCO navodi da je u izuzetnoj poplavi 1896. godine voda prelila most i uništila njegove ograde.
Najteže štete donijeli su svjetski ratovi:
- u Prvom svjetskom ratu srušena su tri od jedanaest lukova,
- u Drugom svjetskom ratu oštećeno je pet lukova,
- most je potpuno obnovljen u kamenu u periodu od 1949. do 1952. godine.
Most nosi i teško sjećanje na rat devedesetih. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu u Višegradu su ubijani bošnjački civili, a most je bio jedno od mjesta zločina. Mnoga tijela bačena su u Drinu, a posmrtni ostaci stotina ljudi pronalaženi su kada je spuštan nivo Perućačkog jezera nizvodno. Zato je za mnoge porodice ovo mjesto i mjesto sjećanja i dove.
UNESCO-ova svjetska baština
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglasila je most nacionalnim spomenikom 2003. godine. UNESCO ga je upisao na Listu svjetske baštine 2007. godine, prema kriterijima (ii) i (iv): kao primjer razmjene graditeljskih utjecaja i kao izuzetan primjer osmanske arhitekture i inženjerstva.
UNESCO je pritom upozorio da su temelji mosta posebno ugroženi zbog dviju hidroelektrana na Drini, jedne u BiH i jedne u Srbiji, koje utiču na nivo i tok vode. Zbog toga je pokrenuta saradnja stručnjaka iz obje države.
Opsežnu obnovu mosta finansirala je turska agencija TIKA sa oko 3,5 miliona eura. Sporazum o obnovi potpisan je 19. aprila 2010. godine između TIKA-e, Komisije BiH za saradnju s UNESCO-om, Ministarstva prosvjete i kulture RS i Općine Višegrad. Nakon završetka radova, dozvola za upotrebu obnovljenog mosta zvanično je predata 2019. godine.
„Na Drini ćuprija“: most koji je postao roman
Ivo Andrić, koji je djetinjstvo proveo u Višegradu, objavio je 1945. godine roman Na Drini ćuprija. U njemu most prati kroz gotovo četiri stoljeća: od legende o gradnji, preko života na kapiji, do Prvog svjetskog rata. Roman je preveden na brojne jezike, a Andrić je 1961. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost. Mnogi posjetioci danas dolaze u Višegrad upravo zato što su most upoznali kroz Andrićeve stranice.
Važno je znati da je roman književno djelo. Neke priče iz knjige, poput legendi o gradnji, preuzete su iz narodne predaje i ne treba ih čitati kao historijski izvor.
Kako posjetiti most
- Gdje: Višegrad, na istoku BiH, uz magistralni put Sarajevo – Rogatica – Višegrad prema granici sa Srbijom.
- Ulaz: most je javan i otvoren za pješake, ulaznica se ne plaća.
- Najljepši pogled: s obale Drine nizvodno i s vidikovaca iznad grada, posebno u rano jutro ili predvečer.
- U blizini: Andrićgrad, kanjon Drine, Višegradska banja, manastir Dobrun i muzejsko-turistička pruga.
- Informacije: Turistička organizacija Višegrad, telefon +387 58 620 950.
Česta pitanja
Koliko lukova ima višegradski most?
Most ima 11 glavnih lukova preko Drine i još četiri manja luka na prilaznoj rampi na lijevoj obali.
Ko je arhitekta mosta na Drini?
Mimar Sinan, najpoznatiji graditelj Osmanskog carstva.
Kada je most upisan na listu UNESCO-a?
Godine 2007, kao jedno od dva dobra iz BiH na Listi svjetske baštine u tom trenutku, uz Stari most u Mostaru.
Može li se preći automobilom?
Ne. Most je danas namijenjen pješacima, a vozila preko Drine u gradu prelaze drugim mostom.
Bosanski.info
Reference: UNESCO World Heritage Centre, Wikipedia, Turistička organizacija Višegrad, N1 BiH
Još iz rubrike Zanimljivosti




Stari most u Mostaru: historija, rušenje, obnova i tradicija skokova u Neretvu



