Preminuo Hasan-ef. Makić, prvi muftija obnovljenog Muftijstva bihaćkog i logoraš Omarske

Prof. dr. Hasan-ef. Makić, koji je Muftijstvo bihaćko predvodio od 1993. do 2019. godine, preminuo je u srijedu, 18. novembra, u 71. godini života.
U srijedu, 18. novembra, u 71. godini života preminuo je prof. dr. Hasan-ef. Makić, prvi muftija obnovljenog Muftijstva bihaćkog, koji je na čelu ove institucije bio od 1993. do 2019. godine. Vijest o njegovoj smrti objavio je RTV USK, a termin i mjesto klanjanja dženaza-namaza bit će naknadno objavljeni.
Makić je u proteklom periodu bio narušenog zdravlja i liječio se u Kantonalnoj bolnici „Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću.
Pročitajte iIsmail Haskić iz Bihaća postao hafiz nakon proučavanja Kur'ana
Od Baga kod Bužima do Rijada i Prijedora
Hasan-ef. Makić rođen je 23. februara 1955. godine u mjestu Bag kod Bužima. Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu završio je 1975. godine, a Fakultet usuli-d-dina na Islamskom univerzitetu Imam Muhammed ibn Saud u Rijadu 1982. godine.
Radio je kao imam, a od 1985. godine službovao je u Prijedoru, gdje je bio imam Čaršijske džamije i glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Prijedor. Posebno se bavio hadisom, fikhom i prevođenjem. Nakon smrti Hasana-ef. Škapura dovršio je prijevod četvrte knjige Buharijine zbirke hadisa, objavljene 1990. godine, a kasnije je učestvovao i u timskom prijevodu cjelovite zbirke, predstavljenom 2010. godine u Sarajevu.
Logoraš koji je obnovio Muftijstvo bihaćko
Početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu Makić je bio zatočen u logorima Trnopolje, Omarska i Manjača, o čemu je kasnije javno svjedočio. Jednom prilikom ispričao je da je 30. maja 1992. godine, kada je u Čaršijskoj džamiji klanjao posljednju džumu, s porodicom prenoćio kod komšinice. Te noći džematska kuća u kojoj je živio bila je meta napada, a jedan metak pronašao je zaglavljen u listovima knjige Buharijine zbirke koju je prevodio.
Muftijstvo bihaćko ukinuto je 1930. godine, a obnovljeno 1993., u jeku rata, kada je Makić izabran za njegovog prvog muftiju. Pod njegovim vodstvom muftijstvo je djelovalo na području Bosanske krajine. Za čitaoce iz Krajine i dijaspore, od kojih mnogi potiču iz Prijedora, Bihaća, Cazina i Bužima, njegovo ime vezano je za cijelu poslijeratnu epohu vjerskog života u tom kraju.
Tokom 26 godina mandata dao je velik doprinos poslijeratnoj obnovi džamija, radu Medrese u Cazinu, osnivanju Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću i procesu povratka prognanih. U penziju je otišao 2019. godine.
Islamska zajednica i Muftijstvo bihaćko trebali bi objaviti detalje o dženazi, o čemu ćemo izvještavati.
Bosanski.info
Još iz rubrike Vijesti

Ustavni sud FBiH dozvolio općinama naplatu komunalnih taksi kladionicama bez takse po automatu

Eko toplane traže 12 miliona KM za stabilizaciju grijanja u Banjaluci


Barbarez: Bićemo spremni za svakog protivnika u baražu



