Dojavi vijest

Naslovna › Vijesti

Pritisak na CIK

Helsinški odbor i BOSS traže od CIK-a podatke o skenerima i ručnom brojanju glasova

Piše: Urednik3 min čitanja
Plakati s uputama za glasanje i skenere na Općim izborima 2026. u BiH
Foto: Bosancica by MK / Wikimedia Commons, CC0

Helsinški odbor za ljudska prava traži objavu podataka o identifikaciji birača i razlikama u brojanju, a BOSS je Tužilaštvu BiH i SIPA-i dostavio dopunu krivične prijave protiv članova CIK-a.

Helsinški odbor za ljudska prava zatražio je u nedjelju, 15. novembra, da Centralna izborna komisija BiH bez odgađanja dostavi i objavi podatke o primjeni izbornih tehnologija na Općim izborima 2026. godine. Istog dana predsjednik stranke BOSS Mirnes Ajanović saopćio je da je Tužilaštvu BiH i SIPA-i dostavio novu dopunu krivične prijave protiv članova CIK-a i drugih odgovornih osoba.

Oba istupa uslijedila su nakon obraćanja CIK-a u subotu, 14. novembra, u kojem je Komisija navela da ne raspolaže cjelovitim podacima u traženom obliku i da priprema izvještaj za Parlamentarnu skupštinu BiH.

Pročitajte iPreminula Selma Haskić, profesorica Elči Ibrahim-pašine medrese u Travniku u 37. godini

Šta tačno traži Helsinški odbor

Odbor je podržao zahtjeve organizacija civilnog društva i od CIK-a zatražio tri grupe podataka. Prva je izlaznost i identifikacija birača po biračkim mjestima – uključujući broj birača koje uređaj nije mogao prepoznati otiskom prsta i broj onih koji su identificirani na drugi propisani način. Druga se odnosi na biračka mjesta na kojima uređaji za identifikaciju ili skeneri nisu mogli biti korišteni, uz razloge i postupak koji je tada primijenjen. Treća su odstupanja između elektronskog i ručnog brojanja: naredbe, zapisnici i izvještaji iz kojih se vidi gdje su razlike utvrđene, šta je pokazalo ponovno brojanje i koji je rezultat na kraju potvrđen.

Iz Odbora podsjećaju da Zakon o slobodi pristupa informacijama obavezuje CIK da o zahtjevu odluči u pravilu u roku od 15 dana, te da priprema izvještaja za Parlament nije zakonski osnov za uskraćivanje podataka koje institucija već posjeduje. Ako CIK nešto uskrati, mora navesti konkretnu zakonsku odredbu za svaki uskraćeni dio. „Potvrđivanje izbornih rezultata ne umanjuje pravo javnosti da provjeri kako su oni utvrđeni“, poručili su iz Odbora.

Zašto je ovo važno za birače

Na ovim izborima korišteni su čitači otisaka prstiju i skeneri glasačkih listića. Prema navodima BOSS-a, CIK je 2. oktobra službenom odlukom potvrdio tehničku spremnost sistema, 3. novembra potvrdio rezultate, a 14. novembra priznao da „nije bilo vremena za sva potrebna testiranja i prilagodbe sistema“. Komisija je, kako navodi BOSS, tek naknadno od izvođača zatražila podatke o problemima i zamjenama uređaja, a od revizorske kuće dopunu nacrta izvještaja.

Ajanović postavlja pitanje da li su prije potvrđivanja rezultata provedena sva obavezna kontrolna brojanja. Izborni zakon u članu 5.29 propisuje da se, kada se utvrdi neslaganje ručnog i elektronskog brojanja, oba brojanja ponove u Glavnom centru za brojanje. CIK je takva kontrolna brojanja naložio još u oktobru, ali javnost do sada nije dobila pregled njihovih ishoda.

BOSS traži od Tužilaštva i SIPA-e da osiguraju izvorne digitalne podatke, zapisnike CIK-a, revizorske nalaze i izvještaje o testiranjima. Ajanović ističe i da član 14.2 Izbornog zakona omogućava odgodu izbora do 30 dana kada ih nije moguće zakonito provesti, te da treba utvrditi jesu li za to postojali razlozi. Tvrdnje iz prijave za sada su navodi stranke – o eventualnoj krivičnoj odgovornosti odlučuju pravosudni organi.

Bosanski.info

Reference: Saopćenje Helsinškog odbora za ljudska prava, Saopćenje BOSS-a

Još iz rubrike Vijesti