Građani bh. entiteta RS sve više se zadužuju kod mikrokreditnih organizacija

Građani bh. entiteta RS u prvih šest mjeseci ove godine povećali su zaduženost kod mikrokreditnih organizacija za osam posto, dosegnuvši ukupan iznos od gotovo 823 miliona KM, pokazuju podaci Agencije za bankarstvo RS. Prosječna efektivna kamatna stopa na ove kredite iznosi 42,71 posto, dok su kratkoročni krediti opterećeni izuzetno visokim kamatama koje dostižu i do 125,81 posto.

U udruženjima za zaštitu potrošača ističu da mikrokrediti često predstavljaju jedini način za mnoge građane, naročito penzionere, da obezbijede osnovne životne potrebe poput ogrjeva za zimu, lijekova ili plaćanja komunalija. Također, novac iz mikrokredita koristi se i za adaptacije kuća, zamjenu dotrajale bijele tehnike, školovanje unučadi te organizaciju porodičnih proslava.

Pročitajte iKPZ Zenica dodijelio 94 posto tendera firmi Inter-Com za prehrambene proizvode

Razlozi zaduživanja i visoki troškovi kredita

Osim svakodnevnih potreba, sve je češći razlog za zaduživanje i finansiranje proslava, posebno rođendana punoljetstva, koje u Banjoj Luci često podsjećaju na svadbe po broju gostiju i načinu organizacije. Troškovi ovakvih događaja, uključujući zakup prostora, muziku i vatromet, za mnoge porodice predstavljaju značajan finansijski teret koji ne mogu pokriti iz redovnih prihoda, pa se odlučuju za mikrokredite.

Visoke kamatne stope i dodatni administrativni troškovi značajno opterećuju kućne budžete korisnika. Zbog velikih mjesečnih obaveza, neki korisnici posežu za refinansiranjem ranijih dugova, čime ulaze u novi krug zaduživanja. Agencija za bankarstvo RS navodi da bi prosječna efektivna kamatna stopa na kredite bila znatno niža, oko 24,19 posto, ukoliko se izuzmu dvije mikrokreditne organizacije sa znatno višim kamatama koje podižu prosjek.

Uprkos visokim troškovima, mikrokreditne organizacije sa sjedištem u RS ostvarile su u prvih šest mjeseci neto dobit od 27,7 miliona KM, što je za 29 posto više nego u istom periodu prošle godine. Ukupni prihodi ovih organizacija iznosili su 96 miliona KM, uz rast od 21 posto, dok su rashodi porasli za 18 posto, dosegnuvši 68,3 miliona KM. Prihodi od kamata i sličnih izvora činili su 98 posto ukupnih prihoda.

Brzina odobravanja kredita i jednostavniji uslovi, često bez potrebe za žirantom, ključni su faktori zbog kojih građani biraju mikrokreditne organizacije, posebno oni koji teško dolaze do bankarskih kredita. Međutim, stručnjaci upozoravaju da takve pozajmice mogu višestruko opteretiti kućni budžet i dovesti do dugotrajnih finansijskih problema.

Bosanski.info

Reference: FENA, Klix, Vijesti.ba