Globalni energetski sistem suočava se s ozbiljnim izazovima uslijed pada svjetskih zaliha nafte na alarmantno nisku razinu. Amin Naser, izvršni direktor saudijske naftne kompanije Saudi Aramco, istakao je na Forumu Energy Intelligence u Londonu da su mjere kao što je oslobađanje vanrednih rezervi samo privremena rješenja koja ne mogu riješiti dugoročne probleme sa snabdijevanjem.
Naser je naglasio da su trenutno dostupne rezerve uspjeli ublažiti pritisak, ali da su one ograničene. „Vanredne rezerve mogu nam kupiti jednu zimu, ali dugoročni problem snabdijevanja se neće riješiti bez vraćanja povjerenja i otvaranja Hormuškog moreuza“, rekao je.
Ovo upozorenje došlo je nakon što su članice G7 odlučile 2. oktobra pustiti dodatnih 100 miliona barela sirove nafte i goriva na tržište, kako bi odgovorile na stavove američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je zaprijetio uvođenjem zabrane izvoza dizela iz SAD-a. Ove mjere su usljedile nakon ranijeg obećanja o plasiranju 400 miliona barela, od kojih je već iskorišteno 325 miliona.
Zatvaranje Hormuškog moreuza i rat u Ukrajini doprinijeli su naglom rastu cijena dizela, a Trumpova prijetnja dodatno je povećala strah od nestašica. Naser je ukazao na to da je od gotovo šest milijardi barela preostalih svjetskih rezervi samo deset posto dostupno za upotrebu. „Nivo zaliha dostiže kritičnu tačku. To nije dovoljno da se osigura stabilno snabdijevanje“, upozorio je.
Prema procjenama, čak i u slučaju prestanka sukoba u Iranu i normalizacije trgovačkih tokova, vladama će trebati najmanje dvije godine kako bi ponovo uspostavile ranije zalihe, što bi dodatno povećalo potražnju i pritisak na cijene. Mnoge države i privatne kompanije razmatraju uspostavljanje većih strateških rezervi kako bi se zaštitile od budućih kriza.
Na ovom forumu, Meg O’Nil, izvršna direktorica British Petroleum (BP), kritikovala je vlade zbog nedostatka ozbiljnih reakcija na energetsku krizu, navodeći da su Japan, Južna Koreja i Kina pokazali bolji pristup kroz dugoročne strategije.
Trenutna cijena nafte na svjetskom tržištu iznosi 102 dolara (178 KM) po barelu, što predstavlja značajan porast u odnosu na 70 dolara (122 KM) po barelu prije nego što je Trump započeo rat s Iranom.
Bosanski.info
