Hrana koja vizuelno izgleda svježe i nema neugodan miris često može biti opasna za konzumaciju. Naime, neki prehrambeni proizvodi mogu postati neispravni znatno prije nego što se učine vidljivi znakovi kvarenja, posebno ukoliko se neodgovarajuće čuvaju. Stručnjaci savjetuju potrošače da ne oslanjaju isključivo na datume označene na ambalaži, koji često služe isključivo za upravljanje zalihama trgovaca.
Prema dijetetičarki Jennifer Pallian, ključni faktori za sigurnost hrane su vrijeme i temperatura čuvanja. Primjerice, suhomesnati proizvodi, poput delikatesnih naresaka, predstavljaju posebnu opasnost jer se bakterija listerija može razmnožavati čak i na niskim temperaturama, poput onih u frižideru. Neotvoreni mesni naresci trebali bi se konzumirati unutar dvije sedmice, dok otvoreni proizvodi treba potrošiti u roku od tri do pet dana.
Mljevena junetina, sa druge strane, zahtijeva još kraći period čuvanja. Tokom mljevenja, bakterije sa površine mesa mogu se širiti unutar, čime se povećava rizik. Zbog toga se preporučuje da se sirovo mljeveno meso pripremi ili zamrzne u roku od jedan do dva dana nakon kupovine, uz obavezno postizanje unutrašnje temperature od 71 stepen Celzijusa prilikom pripreme.
Narezana dinja također zahtijeva posebnu pažnju. Dok je cijela, njena kora štiti unutrašnjost od bakterija, no nakon rezanja ona postaje izloženija rizicima. Mnogi stručnjaci predlažu da se narezana dinja čuva na temperaturi manjoj od četiri stepena, te da se potroši unutar sedam dana. Ukoliko je voće stajalo izvan frižidera duže od dva sata, savjetuje se njegovo odbacivanje, posebno pri visokim temperaturama.
Imajući u vidu ove preporuke, važno je da potrošači budu oprezni. Često se prisustvo bakterija ne može uočiti jednostavnim posmatranjem ili mirisanjem hrane, zbog čega je od vitalnog značaja pridržavati se preporučenih rokova čuvanja i pravilne temperature.
Bosanski.info
