Ulazak Crne Gore u Evropsku uniju mogao bi pozitivno uticati na proces evropskih integracija u regionu zapadnog Balkana, ali za Bosnu i Hercegovinu to neće donijeti automatska poboljšanja na putu ka članstvu. Ovo je izjavio Marjan Šarec, stalni izvjestitelj Evropskog parlamenta za Crnu Goru i bivši premijer Slovenije, tokom razgovora o ambicijama Crne Gore da do kraja 2026. zatvori pregovaračka poglavlja i postane članica EU do 2028. godine.
Na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji, Crna Gora je zatvorila tri nova poglavlja, čime je ukupno zatvorila 21 od 33 poglavlja, što je značajan korak bliže završetku pristupnih pregovora. Šarec ocjenjuje da je brzina napretka ambiciozna, ali i ostvariva, ukoliko se poštuju osnovni principi i reformski procesi.
Prema Šarecu, uspjeh Crne Gore mogao bi poslužiti kao primjer drugim zemljama zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, koja očekuje otvaranje pristupnih pregovora u martu 2024. godine. Međutim, naglašava da članstvo Crne Gore ne garantuje sličan put za BiH, osim ako se ne uspostavi političko jedinstvo, funkcionisanje institucija i provođenje potrebnih reformi.
Šarec je posebno upozorio na unutrašnje političke podjele u BiH, koje otežavaju sam proces pristupanja EU. Istaknuo je potrebu za imenovanjem glavnog pregovarača koji bi predstavljao BiH u pregovorima, kao i važnost stvaranja funkcionalnih institucija koje neće zavisiti od vanjske pomoći.
Osim toga, ukoliko Crna Gora postane članica EU, građani BiH mogli bi osjetiti negativne posledice, uključujući komplikacije u graničnim i administrativnim procedurama, jer bi Bosna i Hercegovina postala treća zemlja u odnosu na EU. Šarec je ukazao na potrebu za unapređenjem unutrašnje saradnje i nadležnosti institucija kako bi BiH mogla učinkovitije zacrtati svoj put ka EU.
Iako se diskutuje o modelima postepenog uključivanja zemalja kandidata u evropsko tržište, Šarec je naglasio da je potrebno raditi na jačanju političkih i ekonomskih veza sa EU. Ukazao je i na važnost regionalne integracije i podrške Bruxellesa zemljama zapadnog Balkana, kako bi se zadržala evropska perspektiva.
Šarec smatra da će odgovornost za nastavak procesa integracije ležati i na zemljama kandidatkinjama, kao i na vanjskim okolnostima koje mogu uticati na odluke EU. Njegova poruka nakon razgovora je jasna: Bosna i Hercegovina treba da preuzme odgovornost za svoj proces evropskih integracija kako bi napredovala ka članstvu.
Bosanski.info
