Teško uspavljivanje i problemi sa snom sve su češći kod starijih osoba, a nedavne studije ukazuju na to da ti poremećaji mogu biti povezani s lijekovima koje uzimaju. Dr. Alex Dimitriu, američki stručnjak za medicinu spavanja, ističe da određene terapije, uključujući one za povišen krvni pritisak, dijabetes i astmu, mogu značajno utjecati na kvalitetu sna.
Procjenjuje se da između 40 i 70 posto starijih osoba pati od problema sa spavanjem, a nesanica je najčešći poremećaj među onima starijim od 60 godina. Posljedice lošeg sna nisu samo umor i loše raspoloženje; povezuje se s ozbiljnijim zdravstvenim rizicima, uključujući dijabetes tipa 2, pretilost i depresiju.
Kod lijekova za krvni pritisak, dr. Dimitriu napominje da različite grupe lijekova imaju različite efekte na san. Na primjer, beta-blokatori mogu smanjiti prirodne nivoe melatonina i izazvati noćne more, dok neki lijekovi za dijabetes mogu dovesti do noćne hipoglikemije, što uzrokuje nemiran san i dodatne simptome poput znojenja i drhtavice.
Osobe koje koriste lijekove protiv prehlade i alergija također se suočavaju s problemima; dekongestivi mogu povećati tjeskobu i otežati uspavljivanje. Što se tiče lijekova za astmu, nuspojave poput glavobolje i razdražljivosti znaju za posljedicu imati poremećen san.
Antidepresiv Wellbutrin, koji se koristi za liječenje depresije i anksioznosti, može kod nekih pacijenata izazvati nesanicu. Stručnjaci savjetuju da se lijekovi te vrste uzimaju ujutro umjesto navečer, a promjene u terapiji trebaju se uvijek raspraviti s ljekarom.
Dodatno, terapije za demenciju često dovode do poremećaja spavanja, a opioidi, koji se koriste za ublažavanje bolova, također mogu mijenjati cikluse sna. Uzimanje određenih lijekova u višim dozama, posebno steroida, može pojačati nesanicu.
Zbog toga se preporučuje da pacijenti redovno komuniciraju s ljekarima kako bi se razmotrile moguće promjene u terapijama, prilagodili režimi uzimanja lijekova i ocijenili svi relevantni faktori koji mogu utjecati na kvalitetu sna.
Bosanski.info
