U Bosni i Hercegovini nastavljen je trend izražene zavisnosti od uvoza hrane, sa zabrinjavajućim podacima koji ukazuju na deficit veći od dvije milijarde KM u prvih šest mjeseci 2026. godine. Prema informacijama Vanjskotrgovinske komore BiH, na uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda utrošeno je oko 2,7 milijardi KM, dok je izvoz iznosio samo približno 605 miliona KM.
Među najznačajnijim stavkama uvoza nalaze se meso, mlijeko, jaja, voće i povrće, iako na domaćem tržištu postoje kapaciteti za proizvodnju ovih namirnica. U prvih šest mjeseci, uvoz mesa vrijedio je gotovo 260 miliona KM, dok je za voće i orašaste plodove potrošeno 173,92 miliona KM, a za jestivo povrće 102,32 miliona KM. Ova tri segmenta čine značajan dio ukupnog uvoza, što ukazuje na ozbiljne probleme domaćih proizvođača u vezi s konkurencijom i cijenama.
Iako dio uvoza čine proizvodi poput banana i citrusa koje nije moguće značajnije proizvoditi u BiH zbog klimatskih uslova, na tržištu se i dalje nalaze domaći krompir, paradajz, paprika, luk, jabuke i šljive. Domaći poljoprivrednici suočavaju se s izazovima u proizvodnji, kako zbog visokih troškova stočne hrane, energije, rada i veterinarskih usluga, tako i zbog nesigurnih uslova otkupa proizvoda.
Pitanje smanjenja uvoza se ne odnosi samo na mogućnost domaće proizvodnje, već i na sposobnost proizvođača da se takmiče s uvoznim robama. Domaća proizvodnja ima potencijal, ali prinosi zavise od vremenskih uslova, dostupnosti radne snage i organizacije proizvodnje.
Osim toga, domaća mlječna industrija, koja bi trebala biti jača, takođe se muči s nedostatkom stabilnosti u otkupu i rastućim troškovima, zbog čega većina mlijeka i mliječnih proizvoda dolazi iz uvoza. Posebno je važno naglasiti kako efektivne mjere podrške i ulaganja u modernizaciju poljoprivrede mogu značajno doprinijeti poboljšanju situacije i smanjenju zavisnosti od uvoza.
S obzirom na potrošeno 2,7 milijardi KM na uvoz u prvih šest mjeseci, postavlja se pitanje koliko bi novca moglo biti usmjereno prema domaćim proizvođačima ako se stvore bolji uslovi za povećanje proizvodnje i plasman domaćih proizvoda. Veća samoodrživost u proizvodnji mogla bi donijeti ne samo ekonomsku korist poljoprivrednicima, već i podržati rast prehrambene industrije i otvaranje novih radnih mjesta u BiH.
Bosanski.info
