Dojavi vijest

Naslovna › Vijesti

Sud u Hagu

Presuda Mijanmaru za genocid i mogući drugačiji ishod tužbe BiH

Piše: Urednik3 min čitanja
Bijeli nišani u memorijalnom centru
Foto: Amel Emrić

Profesori Marko Milanović i William Schabas smatraju da je Međunarodni sud pravde u predmetu Gambija protiv Mijanmara olakšao dokazivanje genocidne namjere, ali presuda iz 2007. u predmetu BiH protiv Srbije ne može se ponovo otvoriti.

Međunarodni sud pravde u Hagu je 19. novembra, s devet glasova „za“ i šest „protiv“, presudio da je Mijanmar počinio genocid nad muslimanskom manjinom Rohinja tokom vojnih operacija 2017. godine u sjevernoj državi Rakhine. Dvojica poznatih stručnjaka za međunarodno pravo, profesori Marko Milanović i William Schabas, za agenciju FENA su ocijenili da bi pristup koji je Sud sada primijenio možda doveo do drugačijih zaključaka i u predmetu Bosne i Hercegovine protiv Srbije – ali da realne mogućnosti za ponovno razmatranje presude iz 2007. godine nema.

Riječ je o prvoj presudi u gotovo 80 godina rada tog suda kojom je jedna država proglašena odgovornom za samo počinjenje genocida. Postupak je 2019. godine pokrenula Gambija. Sud je utvrdio da su snage sigurnosti Mijanmara ubile oko 10.000 Rohinja, počinile rašireno seksualno nasilje i napadale civile u bijegu, a u obzir je uzeo i mjere ograničavanja rađanja. Iz Mijanmara je u Bangladeš tada pobjeglo oko 740.000 ljudi.

Pročitajte iMost na Bistrici kod Foče otvoren za vozila do 30 tona umjesto 3,5 tone

Šta se promijenilo u odnosu na presudu iz 2007.

U predmetu BiH protiv Srbije Sud je 2007. godine utvrdio da je u Srebrenici u julu 1995. počinjen genocid, ali da Srbija nije odgovorna za njegovo počinjenje niti je bila saučesnik. Proglašena je odgovornom samo zato što genocid nije spriječila i nije kaznila počinioce. Tada je Sud zauzeo stav da genocidna namjera, kada se dokazuje posrednim dokazima, mora biti jedini razuman zaključak koji iz njih proizlazi.

Prema tumačenju profesora Schabasa s Univerziteta Middlesex u Londonu, Sud sada dopušta da pojedini postupci imaju i druga razumna objašnjenja, ako jedino genocidna namjera objašnjava ukupnost utvrđenih okolnosti. „Sud je olakšao dokazivanje genocidne namjere“, ocijenio je Schabas, uz napomenu da je teško nagađati kako bi Sud danas odlučio o Srbiji, jer su okolnosti rata u BiH, vezanog za raspad države, bitno drugačije od situacije u Mijanmaru.

Profesor Milanović s Univerziteta Reading kaže da je ključna razlika u fleksibilnosti s kojom sadašnji sastav sudija ocjenjuje posredne dokaze. Manjina sudija smatrala je da zločini nad Rohinjama prvenstveno ukazuju na etničko čišćenje, a većina da je dokazana namjera uništenja grupe. „Ne vjerujem da bi Sud rekao da je cjelokupan sukob u BiH bio genocid, ali bi moguće rekao da je, pored Srebrenice, genocid počinjen i u nekim drugim općinama, poput Prijedora“, kazao je Milanović. Kao veliku prepreku naveo je praksu Haškog tribunala, koji je genocid utvrdio samo u Srebrenici, jer je, kako kaže, vrlo teško da sudije jednog suda kažu da su njihove kolege u krivičnom postupku pogriješile.

Zašto je to važno za BiH

Za porodice žrtava i preživjele u BiH, uključujući one koji danas žive u dijaspori, presuda Mijanmaru ne mijenja ništa pravno: oba stručnjaka su saglasna da se presuda iz 2007. ne može revidirati. Ona ipak otvara pitanje koliko je standard dokazivanja primijenjen u bh. predmetu bio strog i može uticati na buduće predmete, prije svega na tužbu Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog rata u Gazi.

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić reagovao je oštro. Napisao je da Sud ne bi presudio u korist BiH protiv Srbije „ni da su nas sve pobili“ i da je Srebrenica proglašena genocidom samo zato što su dokazi bili toliko brojni da nijedan sudija nije mogao zaključiti drugačije.

Bosanski.info

Reference: FENA, Klix.ba

Još iz rubrike Vijesti