Dojavi vijest

Naslovna › Svijet

Rat u Ukrajini

Evropski lideri u Berlinu spremni za pregovore s Rusijom o okončanju rata

Piše: Urednik3 min čitanja
Friedrich Merz and Volodymyr Zelenskyy in Kyiv 2026 (1791112323)
Foto: Vinnytsia Oblast State Administration / Wikimedia Commons, CC BY 4.0

Na samitu Koalicije voljnih u Berlinu 19. novembra Evropa je najavila učešće u mirovnim pregovorima, dok je Trumpov izaslanik Jared Kushner tvrdio da je Moskva spremna prihvatiti garancije za Ukrajinu po uzoru na član 5. NATO-a.

Lideri evropskih saveznika Ukrajine poručili su u četvrtak, 19. novembra, na samitu Koalicije voljnih u Berlinu da su spremni za pregovore s Rusijom o okončanju rata. Njemački kancelar Friedrich Merz najavio je da će razgovori uz učešće Evrope uskoro biti održani na „neutralnom terenu“, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, a evropske interese zastupat će Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Poljska i Italija, prenose BBC i DW.

„Evropa ima jasnu, dosljednu i jedinstvenu pregovaračku poziciju“, rekao je britanski premijer Andy Burnham, dok je Merz ocijenio da „maksimalistički zahtjevi Moskve nisu realni“. Samitu je prisustvovao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, kao i francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Pročitajte iIzraelska vojska pokrenula rijetku kopnenu operaciju u centralnom pojasu Gaze

Trump iz aviona: ne bacajte novac

Američki predsjednik Donald Trump uključio se u sastanak telefonom iz predsjedničkog aviona, na povratku s trilateralnog susreta s Vladimirom Putinom i Xi Jinpingom u kineskom Shenzhenu. Prema pisanju Politica, koje prenosi Klix.ba, Trump je evropskim liderima poručio da bi okončanjem rata uštedjeli i novac i živote te da ne trebaju „bacati novac“ na borbu protiv Rusije. Prenio im je i da Putin ozbiljno želi pregovarati.

Trumpov zet i izaslanik Jared Kushner, koji je u Berlin došao sa specijalnim izaslanikom Steveom Witkoffom, kazao je da Trump želi sporazum „s Evropom uz sebe“ i da je Moskva sada spremna prihvatiti sigurnosne garancije za Ukrajinu zasnovane na članu 5. NATO-a, koji obavezuje saveznike da brane članicu koja bude napadnuta.

Evropski lideri bili su znatno oprezniji. Zelenski je kazao da „nije siguran“ da sve strane član 5. razumiju na isti način i upitao „šta je s američkim vojnicima“. „Putin je uvijek govorio ne“, dodao je. Poljski premijer Donald Tusk rekao je da je Trumpovo vjerovanje u Putinovu dobru volju „nepokolebljivo, iako zasad nema činjenica koje to podržavaju“.

Strah od nove „Jalte“ i šta to znači za Evropu i region

Susret Trumpa, Putina i Xija u Shenzhenu izazvao je u Evropi strah da bi velike sile mogle podijeliti svijet na interesne sfere, uz poređenja s konferencijom na Jalti iz februara 1945. godine. Merz je poručio da „jaltski format neće donijeti mir“ i da je svaki pokušaj dijeljenja Evrope na sfere utjecaja neprihvatljiv. Putin je, s druge strane, kazao da je Evropljane pozvao u Moskvu kako bi utvrdili svoje pozicije, ali je odbacio bilo kakvu vojnu saradnju Evrope i Ukrajine.

Za Bosnu i Hercegovinu, kao zemlju kandidata za članstvo u EU, ishod ovih pregovora nije daleka tema: od njega zavisi kako će izgledati sigurnosni poredak u Evropi i da li će o budućnosti kontinenta odlučivati Evropljani ili dogovori velikih sila. Rat istovremeno ne jenjava. Dok su delegacije razgovarale u Kini i Njemačkoj, dronovi su pogodili historijski centar Kijeva, jedna osoba je poginula, a oštećene su zgrade ambasada Nizozemske i Austrije te katedrala Svetog Vladimira.

Bosanski.info

Reference: BBC, DW, Klix.ba / Politico

Još iz rubrike Svijet