Dojavi vijest

Naslovna › Vijesti

Memorijalni centar Sarajevo

Preživjela masakra u školi na Alipašinom Polju govorila o ratnoj nastavi u Sarajevu

Piše: Urednik3 min čitanja
Publika na predavanju o ratnom školstvu u Memorijalnom centru Sarajevo
Foto: Preporod.info

Na predavanju „Školovanje pod opsadom“ 19. novembra četiri sagovornice govorile su o tome kako je nastava održavana tokom 1.425 dana opsade Sarajeva.

Kako se tokom 1.425 dana opsade Sarajeva održavala nastava, kako su izgledali školski dani djece i nastavnika i zašto je obrazovanje bilo oblik otpora, bila je tema javnog predavanja „Školovanje pod opsadom – Obrazovanje kao čin otpora“, održanog u četvrtak, 19. novembra, u Memorijalnom centru Sarajevo. Bilo je to peto predavanje u ciklusu „Sarajevo 1992–1996: Opsada – Otpor – Naslijeđe“, saopćeno je iz Memorijalnog centra.

O ratnom školstvu govorile su četiri sagovornice: Melisa Forić Plasto, docentica na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, novinarka i publicistkinja Eldina Zolj-Balenović, nekadašnja učenica ratne škole, profesorica Anela Ćatić, preživjela svjedokinja masakra u školskoj učionici, i prosvjetna radnica Amela Ahmethodžić, koja je nastavnički poziv započela tokom opsade. Razgovor je moderirala Vanja Šunjić, a uvod je bio kratki dokumentarni film Memorijalnog centra Sarajevo.

Pročitajte iMinistar Helez potvrdio da OSBiH helikopteri lete s dijelovima s prizemljenih letjelica

Masakr u učionici na Alipašinom Polju

Najemotivniji dio večeri bila je životna priča Anele Ćatić. Kao učenica preživjela je granatiranje učionice na Alipašinom Polju 9. novembra 1993. godine, kada su ubijeni učiteljica Fatima Gunić i troje učenika. Danas je profesorica u Srednjoj medicinskoj školi Sarajevo, pa njena priča povezuje iskustvo djeteta koje je preživjelo ratni zločin s pozivom posvećenim obrazovanju mladih.

Eldina Zolj-Balenović, koja je tokom opsade pohađala Osnovnu školu „Džemaludin Čaušević“, govorila je o odlasku u školu, izgledu školskog dana, odnosima s nastavnicima i vršnjacima i pokušajima da se sačuva osjećaj normalnosti uprkos svakodnevnoj opasnosti. Govorila je i o tome kako su djeca razumijevala strah i rat te kako su ta iskustva oblikovala njen kasniji rad u novinarstvu i dokumentarnom filmu.

Amela Ahmethodžić, danas profesorica razredne nastave, magistrica socijalnog rada i pomoćnica direktorice Osnovne škole „Aleksa Šantić“, tokom agresije na BiH bila je i pripadnica Armije RBiH. Njeno iskustvo otvorilo je pitanje veze između odbrane zemlje, zaštite djece i očuvanja škole kao ulaganja u budućnost.

Zašto je ratna škola važna i danas

Melisa Forić Plasto temu je predstavila iz naučne i historijsko-pedagoške perspektive: kako je nastava uspostavljena i održavana, kako su organizovane ratne škole i kako su nastavni planovi prilagođavani okolnostima u kojima su učionice često bile u podrumima i stanovima, a put do škole opasan.

Za današnje generacije učenika i roditelja u BiH i dijaspori, koje opsadu znaju samo iz udžbenika i porodičnih priča, ovakva svjedočanstva čuvaju dio historije koji se rijetko dokumentuje – svakodnevicu djece koja su, uprkos granatama i snajperima, nastavila učiti. Prema ocjeni organizatora, obrazovanje u opkoljenom Sarajevu nije bilo samo nastavak školskih aktivnosti, nego nastojanje da se sačuvaju znanje, društvena povezanost i pravo djece na budućnost.

Memorijalni centar Sarajevo ciklus predavanja realizuje kako bi dokumentovao i naučno sagledao različite aspekte opsade, povezujući historijska istraživanja s neposrednim svjedočanstvima učesnika i savremenika događaja.

Bosanski.info

Reference: Saopćenje Memorijalnog centra Sarajevo

Još iz rubrike Vijesti