Hakeri napali pametne frižidere u više evropskih zemalja

Hakerski napadi na rashladne sisteme supermarketa zabilježeni su u nekoliko evropskih zemalja, što je izazvalo nagli porast temperature u hladnjacima i zamrzivačima te kvarenje hrane. U pojedinim trgovinama temperatura je dostigla i do 50 stepeni Celzijusa, prisiljavajući prodavnice na bacanje zaliha.

Napadi su registrovani u Švedskoj, Belgiji, Luksemburgu, Irskoj, Estoniji i drugim evropskim državama. Prošlog mjeseca sličan incident pogodio je Francusku, gdje su rashladni uređaji dosezali temperaturu do 50 stepeni, dovodeći do kvarenja hrane, a u nekim slučajevima i do požara.

Pročitajte iDvojica državljana BiH osumnjičena za krađu mesa vrijednog 268.000 KM tokom akcije policije

Supermarketi lanaca ICA i Coop u Švedskoj te Delhaize i Carrefour u Belgiji među su pogođenima. Problema su prijavile i trgovine u Nizozemskoj i Finskoj, uz već navedene zemlje. Jedna menadžerica iz švedskog supermarketa izjavila je da su svi zamrzivači dostigli temperaturu od 50 stepeni i da su „sve uničili“ te da su morali baciti velike količine hrane.

Veza sa sličnim incidentima u Sjedinjenim Državama

Slični problemi evidentirani su i u američkim vojnim bazama tokom augusta, gdje su misteriozni kvarovi na zamrzivačima doveli do propadanja hrane. Pentagon trenutno istražuje mogućnost da su ti kvarovi rezultat hakerskih napada. Ipak, još nije potvrđeno da li su ovi incidenti povezani sa napadima na evropske supermarkete.

Sigurnosni rizici pametnih uređaja i savjeti za zaštitu

Svi uređaji povezani na internet, bilo direktno ili putem aplikacija i usluga u oblaku, mogu biti meta kibernetičkih napada ukoliko imaju sigurnosne propuste koje napadači mogu iskoristiti. Ipak, ne znači da je svaki pametni frižider lako hakirati, jer rizik zavisi od načina povezivanja, sigurnosti softvera, postavki uređaja i dostupnosti sigurnosnih nadogradnji koje proizvođači redovno izdaju.

Još 2015. godine na hakerskoj konferenciji u Las Vegasu demonstrirano je kako se može kompromitirati Samsungov pametni frižider i presretati dio internetskog saobraćaja povezanog s uređajem. Često hakerima nije cilj sam frižider, već pokušaj krađe podataka, ometanje rada uređaja ili njihova upotreba kao ulazne tačke za napad na druge uređaje unutar iste mreže.

Najugroženiji su uređaji kojima se može upravljati na daljinu, posebno oni sa slabom zaštitom ili zastarjelim softverom. Među njima su sigurnosne kamere, alarmni sistemi, pametne brave, termostati i sistemi centralnog grijanja, ali i pametni frižideri, pećnice, mašine za veš te čak električne četkice za zube s mogućnošću povezivanja putem aplikacija.

Prema podacima iz industrije kibernetičke sigurnosti, više od tri četvrtine napada na internet-povezane uređaje usmjereno je na rutere, koji upravljaju prometom unutar kućne mreže i povezuju uređaje s internetom. Ukoliko iskoriste sigurnosne propuste, napadači mogu nadgledati mrežni saobraćaj, prisluškivati ili mijenjati postavke uređaja, što može ugroziti rad toplote u kući ili rashlađivanje hrane.

Stručnjaci ističu da je jedna od ključnih mjera zaštite promjena fabrički postavljenih lozinki i uključivanje dvofaktorske autentifikacije kada je dostupna. Također, preporučuje se redovno instaliranje sigurnosnih nadogradnji i zamjena uređaja za koje proizvođači više ne izdaju sigurnosne zakrpe. Ukoliko je moguće, pametne kućanske uređaje treba odvojiti od računara i mobitela na zasebnu mrežu, a ako uređaj ne zahtijeva internet za osnovni rad, povezivanje treba isključiti kako bi se smanjio broj potencijalnih ulaznih tačaka za napade.

Kibernetički napadi mogu ugroziti i kritičnu infrastrukturu poput elektroenergetskih mreža i sistema vodosnabdijevanja koje imaju višestruke mehanizme zaštite, ali nisu potpuno imuni na prijetnje. I kod složenijih sistema, poput aviona, postoje posebni sigurnosni i rezervni sistemi koji smanjuju rizik opasnih posljedica pojedinačnih kvarova.

Istraživanja su pokazala da se i automobili povezani na internet mogu naći na meti hakera. Primjer je slučaj iz 2015. kada su istraživači preuzeli kontrolu nad nekim funkcijama Jeepa tokom vožnje, što je dovelo do povlačenja 1,4 miliona vozila radi sigurnosnih nadogradnji. Nedavno je otkriven propust kod određenih modela Kijinih automobila koji je omogućavao praćenje i upravljanje vozilom, ali nije bilo dokaza da je propust iskorišten u stvarnim napadima.