Zastupnik Arnautović predlaže da se razmotri mogućnost uvođenja aktivnog i pasivnog biračkog prava za mlade od 16 godina u Bosni i Hercegovini. Ova ideja, koja odražava njegovo osobno mišljenje, nije zvanični stav Centralne izborne komisije (CIK). Kao referentne primjere naveo je Austriju i Njemačku, koje su omogućile glasanje mlađima od 18 godina.
Ovaj prijedlog je dio šireg paketa reformi izbornog procesa, koji uključuje i obavezno glasanje, uvođenje biračkih ID kartica te prelazak s Sainte-Laguëove na D’Hondtovu metodu izračuna mandata. Trenutno se mandati u Bosni i Hercegovini dodjeljuju prema Sainte-Laguëovoj metodi, koja je povoljnija za manje stranke, dok D’Hondtova metoda favorizira veće političke stranke.
Prema ranijim analizama i istraživanjima, promjena starosne granice za glasanje može donijeti pozitivne efekte na izlaznost mladih, kao što je prikazano u Austriji. Istraživanja su pokazala da su mladi od 16 i 17 godina imali veću izlaznost u odnosu na starije birače prilikom prvog glasanja. Međutim, stručnjaci poput profesora Elmira Sadikovića upozoravaju na potencijalne političke manipulacije koje bi se mogle dogoditi.
Osim Austrije, neka druga evropska ispitivanja, poput onih u Malti i Estoniji, takođe su pokazala razlike u omogućavanju mladima glasačkih prava. U Škotskoj i Walesu, na primjer, mladi glasaju od 16 godina na lokalnim izborima, a izvještaji sugeriraju da su ti mladi birači aktivniji i na kasnijim izborima.
Arnautovićev prijedlog otvara važnu diskusiju o budućim promjenama u izbornom zakonodavstvu, koje zahtijevaju široku javnu debatu i analizu potencijalnih implikacija za politički sistem u zemlji.
Bosanski.info
