Genetska revolucija donosi promjene u načinu otkrivanja, liječenja i predviđanja razvoja bolesti, a klinička genetika sve više se ističe kao jedna od najperspektivnijih grana medicine. O ovoj temi govorilo se na predavanju profesora Nedima Hadžića, specijaliste pedijatrijske hepatologije sa King’s Collegea u Londonu, koje je održano u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Predavanje pod nazivom “Primjena genetske revolucije u medicinskoj praksi – primjer pedijatrijske hepatologije” pružilo je uvid u značaj genetskih istraživanja u savremenoj medicini. Akademik Enver Zerem, koji je predstavio prof. Hadžića, ukazao je na brojne promjene koje genetska revolucija donosi, uključujući unaprijedjenje transplantacije i preciznijeg razumijevanja imunološkog profila, te ranu dijagnostiku progresivnih bolesti.
Hadžić je naglasio da je razvoj genetike u posljednjim decenijama značajno unaprijedio dijagnostiku u pedijatrijskoj hepatologiji. Oboljenja koja su nekada bila teška za dijagnosticirati sada se mogu identifikovati preciznije, što omogućuje i bolje planiranje terapije te procjenu daljeg toka bolesti. “Ovaj napredak donosi koristi ne samo za samo dijete, nego i za cijelu porodicu,” kazao je Hadžić.
Profesor je istakao važnost kliničke genetike, naglasivši da bi mladi ljekari trebali razmatrati specijalizaciju u ovoj oblasti koja ima nevjerovatan potencijal. Pozvao je na međusobnu saradnju među stručnjacima i institucijama, jer rijetke bolesti zahtijevaju razmjenu informacija i iskustava.
Predavanje je dodatno rasvijetlilo kako klinička genetika može postati most između laboratorijskih istraživanja i kliničke prakse, omogućavajući ljekarima donošenje informiranih odluka o liječenju pacijenata. Genetska revolucija, prema Hadžiću, se već događa, a njeni efekti se vide u preciznijoj dijagnozi i efektivnijim tretmanima.
Pored ovoga, Hadžić je istakao korist genetskog testiranja kao završetak dijagnostičke obrade, što pomaže porodicama da se psihosocijalno oslobode stresa. Ipak, upozorio je i na izazove koje nosi tumačenje genetskih nalaza, koji zahtijevaju dodatne testove.
Kao primjere bolesti koje se sada dijagnosticiraju genetskim putem, spomenuta je Wilsonova bolest, progresivna familijarna intrahepatična kolestaza i mitohondrijske hepatopatije.
Bosanski.info
