Svakodnevni stres, višak obaveza i pritiskanje na dostupnost drugim ljudima postali su nezaobilazni dijelovi života savremenog čovjeka. Mnogi se suočavaju s umorom, iako odgovaraju na pitanja o svom stanju s konstatacijom da su “dobro”, dok se zapravo bore s unutrašnjim iscrpljenostima. Ove teme postale su posebno aktuelne u povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji se obilježava 10. oktobra.
U razgovoru s Vanjom Toljem, magistricom psihologije i socijalnog rada, ističe se kako dugotrajno trpljenje i preopterećenost mogu dovesti do ozbiljnih problema sa mentalnim i fizičkim zdravljem. Tolj naglašava da su razdražljivost, problemi sa spavanjem i gubitak koncentracije znakovi da zanemarujemo svoje potrebe. Često zaboravljamo da se, u kulturi izdržljivosti, priznanje slabosti doživljava kao znak slabosti, iako je to daleko od istine.
“Čovjek može završiti posao, ali njegov živčani sistem ne zna završiti smjenu”, objašnjava Tolj. Ističe kako stres sam po sebi nije nužno negativan, ali postaje problematičan kada se pretvara u stalno stanje. Na našim prostorima, često se očekuje da se “šuti i gurati”, što može onemogućiti pojedince da potraže potrebnu pomoć i priznaju vlastite slabosti.
Tolj također ukazuje na opasnost prepoznavanja iscrpljenosti kao normalnog stanja. “Nije normalno živjeti mjesecima u grču”, naglašava, pozivajući sve da razmotre vlastitu emocionalnu dobrobit i potraže pomoć ako primećuju da im je potrebna. Psihoterapija, napominje, nije samo za one koji su doživjeli potpuni slom, već i za one koji jednostavno žele promijeniti svoj smjer.
U kontekstu profesionalnog sagorijevanja, Tolj navodi da opterećenje na poslu nije samo posljedica obima posla, već i okruženja i međuljudskih odnosa. Mnogi svakodnevno trpe nepravde, mobing ili osjećaj neprepoznate vrijednosti, što dodatno otežava их situaciju. Sagorenje često dovodi do promjene u odnosu prema životu, gdje se radost i motivacija gube.
Tolj naglašava da mentalno zdravlje zahtijeva svakodnevnu pažnju te da ono, poput fizičkog zdravlja, ne bi smjelo čekati posljedice. Ponovno se poziva na važnost razgovora s najbližima te postavljanje granica kada je u pitanju briga o sebi. “Briga o sebi nije sebičnost, već odgovornost”, poručuje Tolj.
U današnjem društvu, postoji potreba za bliskosti i međusobnom podrškom, što se često gubi usled užurbanog načina života. Tolj podsjeća na važnost empatije i međusobnog razumijevanja, te zaključuje da je od esencijalne važnosti prepoznati vlastite granice u sferi mentalnog zdravlja, ali i ostati otvoren prema onima koji nas okružuju.
Bosanski.info
