Bosna i Hercegovina posjeduje samo 20 kilometara obale Jadranskog mora, što je prema infografici Fine Mapping drugi najkraći morski pojas u svijetu. Na prvom mjestu nalazi se Monako sa skromnih 4,1 kilometar. U nastavku je prikazana lista deset država s najkraćom obalom:
1. Monako – 4,1 km 2. Bosna i Hercegovina – 20 km 3. Tuvalu – 24 km 4. Jordan – 26 km 5. Nauru – 30 km 6. DR Kongo – 37 km 7. Slovenija – 47 km 8. Togo – 56 km 9. Irak – 58 km 10. Belgija – 67 km
Zanimljivo je primijetiti da se uz Bosnu i Hercegovinu na ovoj listi nalaze dvije malene pacifičke države – Tuvalu i Nauru, čije obale odražavaju veličinu tih zemalja. S druge strane, veće države poput Iraka, Jordana i DR Konga imaju strateški važan, ali kratak izlaz na more. Jordan preko Akabe izlazi na Crveno more, dok Irak ima uski pristup Perzijskom zaljevu, a DR Kongo izlazi na Atlantik kod ušća rijeke Kongo.
U Evropi, Slovenija i Belgija također su prisutne na ovoj listi, ali su uspjele iskoristiti svoj kratki morski pojas. Luka Antwerpen, koja se nalazi u Belgiji, jedan je od najvećih lučkih kompleksa u Evropi, dok je slovenački Koper ključna tačka za trgovinu u srednjoj Evropi. Stoga, kratka obala ne mora nužno značiti i slabu pomorsku ekonomiju.
Pitanje bosanskohercegovačkog izlaza na more nije rezultat slučajnosti, već historijskih okolnosti. Neposredno nakon Karlovačkog i Požarevačkog mira 1699. i 1718. godine, Neum i Klek su došli pod vlast Osmanskog carstva. Ova obala ostala je pod nadležnošću kroz austrougarski period, obije Jugoslavije i raspad. Ona danas razdvaja južni dio Hrvatske, posebno Dubrovačko-neretvansku županiju, od ostatka hrvatskog teritorija.
Dugogodišnji izazov predstavljao je i hrvatski pristup, s obzirom na to da su putovanja od Splita do Dubrovnika zahtijevala prelazak kroz dvije granice na Kleku i Zatonu Dolom. Međutim, ovaj je problem djelomično riješen otvaranjem Pelješkog mosta 2022. godine, koji se proteže 2,4 kilometra, većinom finansiran sredstvima Evropske unije. Ovaj most omogućava Hrvatskoj povezivanje teritorija bez prolaska kroz Bosnu i Hercegovinu.
Bosanskohercegovačka strana je godinama isticala značaj pitanja slobodne plovidbe i prava izlaza na otvoreno more, zbog čega je rasprava o visini mosta, koja iznosi oko 55 metara, bila tema političkih diskusija. Iako je spor umanjen, ostao je aktualan.
Obala od 20 kilometara nosi veću težinu od same dužine. Neum, kao jedini obalni grad u Bosni i Hercegovini, je popularno turističko odredište, ali nema razvijenu luku. Većina vanjske trgovine zemlje obavlja se preko hrvatske luke Ploče, što ukazuje na potrebu za poboljšanjem prometnih i carinskih procedura, sa sporazumima o korištenju luka i tranzitu koji su od ključnog značaja.
Ova lista također otvara šira regionalna pitanja. Bosna i Hercegovina, Slovenija i Hrvatska dijele isti prostor sjevernog Jadrana, a neriješena pitanja pomorskih granica ostaju osjetljiva. Slovenija je 2017. godine dobila odluku arbitražnog suda u vezi s granicom u Piranskom zaljevu, što Hrvatska ne priznaje. Pitanje pomorske granice između Bosne i Hercegovine i Hrvatske još uvijek nije u potpunosti razjašnjeno.
Bosanski.info
